Svoboda | Graniru | BBC Russia | Golosameriki | Facebook

Socijalni liberalizam

politička ideologija unutar liberalizma

Socijalni liberalizam ili socijal-liberalizam politička je filozofija nastala s ciljem pomirenja socijaldemokratske i liberalne političke misli.[1][2][3] U političkome spektru predstavlja politički centar, odnosno desni dio lijevoga centra.

Leonard Trelawny Hobhouse, britanski sociolog i filozof smjerao je ostvarivanju „socijalnog liberalizma”.

To je iskustvo rođeno uglavnom kod intelektualaca socijalističke i socijaldemokratske orijentacije otvorenih za liberalizam, ali u ovoj političko-kulturnoj sklonosti pronašao se put čak i za liberalne intelektualace.[nedostaje izvor] Uočena je korelacija između visokog stupnja obrazovanosti i ideološke pripadnosti idejama socijalnog liberalizma.[4][5][6]

Socijalni liberali ukazuju da društvo mora štititi slobode i jednake prilike za sve građane i ohrabruje međusobne suradnje između državnih i tržišnih institucija gospodarstva.

U procesu razvoja, slaže se da su neka ograničenja postavljena gospodarskim poslovima potrebna, kao što su antimonopolski zakoni u borbi protiv gospodarskog monopola, regulatorna tijela ili zakoni o minimalnim plaćama.

Socijalni liberali smatraju da vlade mogu (ili moraju) pružati udobnost, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje iz prihoda koji potiču od poreza, kako bi se omogućila najbolja upotreba talenata stanovništva.

Socijalni liberalizam bori se protiv ekstremnih pojava kapitalizma. Zagovara je postupnu transformaciju „kapitalizma slobodne konkurencije” u socijalni kapitalizam, društvo sa socijalnom ekonomijom temeljenom na privatnom vlasništvu i reguliranim tržišnim odnosima. Zauzima se isto tako za sekularizam i slobodu vjeroispovijedi.

Socijalni liberalizam u Hrvatskoj

uredi

Političke stranke u Hrvatskoj koje u svome programu ističu socijalni liberalizam uključuju:

Te aktivne izvanparlamentarne stranke:

Također, 2000. godine Liberalna stranka postala je parlamentarna politička stranka u Vladi Ivice Račana. U to je vrijeme, uz HSLS, Liberalna stranka bila jedna od vodećih hrvatskih stranaka socijalno-liberalnog opredjeljenja.

Izvori

uredi
  1. Gaus, Gerald & Courtland, Shane D. (Spring 2011). "The 'New Liberalism'". The Stanford Encyclopedia of Philosophy.
  2. John Derbyshire (12 July 2010). "The origins of social liberalism". New Statesman.John Derbyshire (12 July 2010). "The origins of social liberalism". New Statesman.
  3. Adams, Ian (2001). Political Ideology Today (Politics Today). Manchester: Manchester University Press. ISBN 0719060206.
  4. How the Diploma Divide Is Remaking American Politics Education is at the heart of this country’s many divisions.
  5. A Wider Ideological Gap Between More and Less Educated Adults
  6. Education, Social Liberalism, and Economic Conservatism: Attitudes Toward Homeless People