Theodor Billroth
Christian Albert Theodor Billroth (Bergen na Rügenu, 26. travnja 1829. – Opatija, 6. veljače 1894.), austrijski kirurg, kojeg se smatra ocem moderne abdominalne kirurgije, te glazbenik.
Christian Albert Theodor Billroth | |
Theodor Billroth, 1887. | |
Rođenje | 26. travnja 1829. Bergen na Rügenu |
---|---|
Smrt | 6. veljače 1894. Opatija |
Državljanstvo | austrijsko |
Polje | kirurg |
Portal o životopisima |
Kao glazbenik cijeli život je bio prijatelj skladatelja Johannesa Brahmsa, bio je patron bečke glazbene scene toga vremena i prvi je pokušao znanstvenu analizu glazbe.
Životopis
urediRođen je u Bergenu na Rügenu (Njemačka) 26. travnja 1829. godine.
Billroth je završio u Greifswaldu, te je kasnije i studirao medicinu na Sveučilištu u Greifswaldu. Karijeru je nastavio na Svečilištu u Göttingenu, gdje je došao slijedeći profesora Wilhelma Bauma, a doktorirao je na Sveučilištu u Berlinu. Profesor kirurgije postao je 1867. godine na Sveučilištu u Beču. Zajedno s Rudolfom Wagnerom (1805. – 1864.) i Georgom Meissnerom (1829. – 1905.), Billroth je boravio u Trstu gdje su proučavali ribe drhtulje (rod lat. Torpedo).
Bio je učitelj i prijatelj mnogim hrvatskim liječnicima koji su studirali u Beču, a 1887. godine izabran je za počasnoga člana Hrvatskog liječničkog zbora (Sbora liečnika kr. Hrvatske i Slavonije).[1] Već je od 1872. upozoravao na bioklimatske pogodnosti Opatije te ju je svojim pacijentima preporučivao za oporavak. Zahvaljujući njegovu autoritetu, Opatija je 1889. proglašena lječilišnim mjestom, a u njoj se Billroth u poznim životnim godinama stalno nastanio. Njegova pisma iz Opatije objavljena su, zajedno s drugim pismima, u knjizi Briefe von Theodor Billroth (Hannover i Leipzig 1895). Na opatijskome šetalištu Lungomare, uz crkvu sv. Jakova, podignuto mu je 1965. spomen-obilježje.[2]
Preminuo je u Opatiji 1894.g.
Kirurgija
urediBillroth je u svome znanstvenom radu prvi uveo koncept revizije, prikazivanja svih rezultata, dobrih i loših, što je dovelo do otvorene rasprave o morbiditetu, mortalitetu, te boljeg odabira pacijenata za operativne zahvate. Billroth je izravno zaslužan za brojne pomake u kirurgiji; prva ezofagektomija (1871.), prva laringektomija (1873.), i najznačajnije prva gastrektomija zbog karcinom želuca (1881.). Legenda kaže da su Billroth kamenovali do smrti na ulicama Beča nakon što je pacijent preminuo poslije prvog pokušaja gastrektomije. Billrothov rad i metode značajno su utjecali na modernu kirurgiju, a suradnjom i učenjem je ostavio trag na brojne nasljednike od kojih su među najznačajnijima za modernu kirurgiju Alexander von Winiwarter, Jan Mikulicz-Radecki, John B. Murphy i William Halsted.
Izvori
uredi- ↑ Hrvatski liječnički zbor Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. prosinca 2014. (Wayback Machine) 26. Veljače 1991. vraćen naziv Hrvatski liječnički zbor (pristupljeno 23. svibnja 2013.)
- ↑ http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=290 Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine) I. Blažević, Leksikografski zavod Miroslav Krleža 2008. (pristupljeno 23. svibnja 2013.)
Vanjske poveznice
urediSestrinski projekti
urediZajednički poslužitelj ima stranicu o temi Theodor Billroth | |
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Theodor Billroth |