„Ukrajina će pobijediti i bićemo uz vas cijelo vrijeme”, rekao je Biden Zelenskom.

Biden je prethodno najavio više od 8 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini, da bi toj zemlji pomogao da se bori protiv Rusije. Pomoć obuhvata prvu isporuku precizno navođenih kliznih bombi dometa do 130 kilometara, raketne sisteme Patriot, kao i municiju vazduh-zemlja.

„Stavljamo do znanja da smo uz Ukrajinu sada i u budućnosti”, rekao je Biden na sastanku sa ukrajinskim predsjednikom.

Dodao je da će SAD nastaviti da pomažu Ukrajini da ojača poziciju na ratištu i da je naložio Pentagonu da rasporedi sav preostali novac za vojnu pomoć do kraja njegovog mandata u januaru.

Zelenski se zahvalio Bidenu na podršci i poručio da je važno da se osigura budućnost Ukrajine u Evropskoj uniji i NATO-u.

SAD su prethodno najavile i da će u 2025. obučiti još osamnaest pilota za upotrebu borbenih letjelica F-16.

Neimenovani američki zvaničnik rekao je agenciji Reuters da Biden neće dati saglasnost Washingtona u vezi sa upotrebom američkih projektila za napad na mete koje se nalaze dublje na ruskoj teritoriji.

Zelenski se zahvalio na pomoći američkoj administraciji, rekavši da obuhvata važne odbrambene resurse.

„Iskoristićemo pomoć da postignemo zajednički cilj: pobjedu Ukrajine, pravedan i trajni mir i transatlantsku bezbjednost", rekao je Zelenski na društvenoj mreži X.

Zelenski bi tokom susreta sa Bidenom u Beloj kući trebalo da predstavi svoj plan za pobjedu protiv Rusije. Prije razgovora sa američkim predsjednikom, ukrajinski državnik se sastao sa članovima Kongresa.

Proveo je više od sat vremena sa dvadesetak kongresmena iz redova republikanaca i demokrata, a imao je sastanak u Predstavničkom domu.

Senator Dick Durbin izjavio je da je Zelenski predstavio plan za pobjedu na Rusijom senatorima.

„Plan je prilično osnovan, Ukrajincima je potrebna podrška za napredovanje, to zahtijeva vojnu opremu i zalihe”, rekao je član Kongresa iz redova Demokratske stranke.

Ukrajina u odbrani od Rusije ima podršku republikanaca i demokrata. Međutim, američka izdvajanja u te svrhe na meti su kritika dijela republikanaca - među kojima prednjači predsjednički republikanski kandidat Donald Trump.

Ukrajinski predsjednik govorio je u srijedu u Generalnoj skupštini UN-a u vezi sa planom pobjede u ratu protiv Rusije. Tada je odbacio brazilska i kineska nastojanja usmjerena ka okončanju ruske agresije u Ukrajini.

Zelenski je javno upitao zbog čega dvije države predlažu alternativu njegovoj inicijativi – koju ukrajinski predsjednik označava planom ili formulom mira.

„Nećete jačati sopstvenu moć na račun Ukrajine. Svaki paralelni ili alternativni pokušaj doprinos je ostvarivanju zatišja, umjesto okončanja rata. Šta je suštinski interes kinesko-brazilskih nastojanja da povećaju broj pristalica alternativi pravom miru u Evropi ili Africi...”, poručio je Zelenski u srijedu u New Yorku.

Ukrajinski predsjednik je ranije najavio mirovni plan u deset tačaka za okončanje rata utemeljen na Povelji UN-a i međunarodnog prava, koji je Moskva odbacila.

IEMZ Kupol, podružnica ruske državne kompanije za oružje Almaz-Antey, razvio je i testirao novi model drona pod nazivom Garpiya-3 (G3) u Kini uz pomoć njihovih stručnjaka, navodi se u jednom od dokumenata o tome kako je Kupol početkom godine poslao ruskom Ministarstvu odbrane u kojem je izložio svoj rad.

Kupol je poslije naveo Ministarstvu odbrane da je moguće da pravi dronove, kao što je G3, u velikim količinama u fabrici u Kini, tako da oružje može da bude raspoređeno u „specijalnoj vojnoj operaciji” u Ukrajini, termin koji Moskva koristi za rat.

Kupol, Almaz-Antey i rusko Ministarstvo odbrane nisu odgovorili na zahtjeve za komentar za ovaj članak. Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova je za Reuters saopštilo da nije upoznato sa takvim projektom, dodajući da ta zemlja ima stroge mjere kontrole izvoza dronova ili bespilotnih letjelica (UAV).

Fabian Hinz, naučni saradnik na Međunarodnom institutu za strateške studije, londonskom istraživačkom centru za odbranu, rekao je da bi isporuka bespilotnih letjelica iz Kine u Rusiju, ako se potvrdi, bila interesantan razvoj događaja.

„Ako pogledate šta je Kina do sada isporučila, to je uglavnom bila roba dvostruke namjene, komponente koje bi mogle da se koriste u sistemima naoružanja. To je do sada prijavljeno. Ali ono što zaista nismo vidjeli, barem javno, su dokumentovani transferi čitavih sistema naoružanja”, rekao je on za Reuters.

Semuel Bendett, viši saradnik u Centru za novu američku bezbjednost (CNAS), istraživačkom centru sa sjedištem u Washingtonu, rekao je da bi Peking oklijevao bude podložan međunarodnim sankcijama zbog pomaganja moskovskoj ratnoj mašini, i da je potrebno više informacija da bi se utvrdilo da Kina proizvodi ruske dronove za rat.

Američki State Department i ukrajinska vlada nisu odgovorili na zahtjeve za komjentar. Američki zvaničnici izrazili su zabrinutost prošle nedjelje zbog, kako su rekli, kineske podrške ruskoj ratnoj mašini, ali nisu dali detalje.

G3 može da pređe oko 2.000 km i da nosi do 50 kg, navodi Kupol u izvještajima ministarstvu. Uzorci G3 i nekih drugih modela bespilotnih letjelica proizvedenih u Kini dostavljeni su u Kupol u Rusiji na dalje testiranje, ponovo uz angažovanje kineskih stručnjaka, dodaje se.

U dokumentima nema imena kineskih stručnjaka za bespilotne letjelice koji su uključeni u projekat, a ni Reuters nije mogao da utvrdi njihov identitet.

Kupol je preuzeo isporuku sedam vojnih dronova proizvedenih u Kini, uključujući dva G3, u svom sjedištu u ruskom gradu Iževsku, prema dva odvojena dokumenta u koja je uvid imao Reuters, a to su fakture koje je Kupolu u ljeto poslala ruska firma za koju dva evropska obavještajna izvora kažu da služi kao posrednik sa kineskim dobavljačima. Fakture, od kojih jedna zahtijeva plaćanje u kineskim juanima, ne navode datume isporuke niti identifikuju dobavljače u Kini.

Dva obavještajna izvora navela su su da je isporuka uzorka dronova Kupolu prvi konkretan dokaz koji je njihova agencija pronašla da su bespilotne letjelice proizvedene u Kini isporučene Rusiji od početka rata u Ukrajini u februaru 2022.

Izvori su tražili da ostanu anonimni, kao i njihova organizacija zbog osjetljivosti informacija. Oni su također zatražili da se zadrže određeni detalji u vezi sa dokumentima, uključujući njihove precizne datume.

„Dvostruki standardi za prodaju oružja”

Izvori su Reutersu pokazali ukupno pet dokumenata, uključujući dva Kupolova izvještaja ministarstvu u prvoj polovini godine i dvije fakture, koji potkrijepljuju njihove tvrdnje o postojanju ruskog projekta u Kini za proizvodnju dronova za upotrebu u ratu u Ukrajini. Program nije ranije prijavljen.

U Kupolovim izvještajima ministarstvu nisu date preciznije lokacije za projekat. Reuters takođe nije mogao da utvrdi da li je Ministarstvo odbrane dalo kompaniji zeleno svjetlo da nastavi sa predloženom serijskom proizvodnjom. Peking je više puta negirao da su Kina ili kineske kompanije isporučile Rusiji oružje za upotrebu u Ukrajini, uz napomenu da je zemlja i dalje neutralna.

U odgovoru na pitanja Reutersu, Ministarstvo spoljnih poslova navelo je da pozicija Kine predstavlja kontrast u odnosu na druge nacije sa „dvostrukim standardima u prodaji oružja” za koje je rečeno da su „dolile ulje na vatru ukrajinske krize”.

Ministarstvo saopštilo da nema međunarodnih ograničenja u trgovini Kine sa Rusijom kada je odgovorilo na izvještaj Reutersa da je Kupol počeo da proizvodi vojnu bespilotnu letjelicu velikog dometa Garpiya-A1 u Rusiji koristeći kineske motore i dijelove. Novi dokumenti koji se ovdje pominju ukazuju na to da je državni Kupol otišao dalje tako što je nabavio kompletne bespilotne letjelice iz Kine.

I Rusija i Ukrajina se utrkuju da povećaju proizvodnju bespilotnih letjelica, koje su se pokazale kao veoma efikasno oružje u ratu.

David Albright, bivši inspektor za oružje u UN-u koji je na čelu istraživačke grupe Instituta za nauku i međunarodnu bezbjednost i koji je dosta pratio kinesku i rusku saradnju u proizvodnji bespilotnih letjelica, rekao je za Reuters da bi Kupol mogao da zaobiđe zapadne sankcije Rusiji postavljanjem proizvodnog pogona u Kina gdje bi mogao da pristupi naprednim čipovima i stručnoj pomoći.

Bendett iz CNAS pak kaže da Peking ima razloga da pažljivo postupa.

„Ako fabrika zvanično postoji i proizvodi bespilotne letjelice za Ruse, izlaže Kinu nekim od ozbiljnijih efekata sankcija, tako da nije jasno u kojoj mjeri bi Kina bila voljna da se izloži”, navodi Bendett.

Može da se poredi sa američkim dronim Reaper?

G3 je unaprijeđena verzija drona Garpija-A1, navodi se u Kupolovim izvještajima poslatim Ministarstvu odbrane. Oni su rekli da su ga redizajnirali kineski stručnjaci koji su radili nacrte Garpiya-A1.

Kupol je naveo da će u roku od osam mjeseci projekat u Kini biti spreman za proizvodnju drona REM 1 za napad, kineskog dizajna, nosivosti od 400 kg. Dva evropska obavještajna izvora rekla su da bi ovaj sistem bio sličan američkom dronu Reaper.

Izvori tvrde da je druga ruska firma pod nazivom TSK Vektor radila kao posrednik između Kupola i kineskih dobavljača u projektu. Navode i da su ruske firme sarađivale sa kineskom kompanijom Redlepus TSK Vektor Industrial, sa sjedištem u Šenženu, bez preciziranja Redlepusove uloge.

TSK Vektor i Redlepus nisu odgovorili na zahteve za komentar.

Drugi dokument u koji je uvid imao Reuters otkriva planove koji uključuju Kupol, TSK Vektor i Redlepus da uspostave zajednički rusko-kineski centar za istraživanje i proizvodnju dronova u specijalnoj ekonomskoj zoni Kašgar u kineskoj provinciji Sinđang. Reuters nije mogao da utvrdi ko je napravio dokument, koji je nosio logotipe tri kompanije, niti da identifikuje kome je namijenjen.

„Moderna baza za istraživanje i proizvodnju bespilotnih letjelica površine 80 hektara mogla bi da proizvodi 800 dronova godišnje”, navodi se u dokumentu. Nije dat vremenski okvir kada će biti operativan.

Prošle nedjelje, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je njegova vojska dobila oko 140.000 dronova 2023. godine i da Moskva planira da udesetostruči taj broj ove godine.

„Ko brže reaguje na zahtjeve na bojnom polju pobjeđuje”, rekao je on na sastanku u Sankt Peterburgu o proizvodnji dronova.

Meterolozi navode da će Helena dostići status velikog uragana prije nego što udari sjeverozapadni dio Floride u četvrtak veče, potencijalno kao oluja četvrte kategorije (od maksimalno pet), sa vjetrovima jačine od 209 kilometara na sat. Očekuje se da opasne poplave i snažan vjetar zahvate i Georgiju i Sjevernu i Južnu Karolinu.

Jaka kiša već pada u priobalnom dijelu Floride, u Georgiji, Južnoj Karolini, centralnoj i zapadnoj Sjevernoj Karolini i dijelovima Tennesseeja.

Helena je trenutno uragan druge kategorije, praćen vjetrovima jačine od oko 169 kilometara na sat. Više od 40 miliona stanovnika Floride, Georgije i Alabame živi u područjima u kojima su izdata upozorenja na uragan i tropsku oluju.

Prognoziraju se katastrofalne i opasne po život bujične poplave, kao i poplave u gradskim područjima. Plimski talasi bi u nekim područjima mogli da budu viši od 6 metara.

Direktor Nacionalnog centra za uragane upozorio je da bi talasi u priobalnom području mogli da unište zgrade i automobile, i da će „uslovi biti takvi da će ih biti nemoguće preživjeti”.

Moguća su i klizišta u nekim ruralnim područjima.

Guverner Floride Ron DeSantis uveo je vanredno stanje u gotovo svih 67 okruga. Mobilisao je Nacionalnu gardu i rasporedio hiljade ljudi za moguću akciju potrage i spašavanja, kao i obnovu napajanja električnom energijom.

Pozvao je stanovnike sjevernog dijela Floride da se evakuišu na vrijeme.

„Imate vremena da stignete do skloništa, ali morate odmah da krenete. Približavamo se uslovima koji će biti previše opasni”, upozorio je DeSantis.

Očekuje se da Helena i dalje bude imala snagu uragana kada u petak zahvati Macon, u Georgiji, navode meteorolozi.

„Trenutna prognoza za uragan Helena sugeriše da će oluja pogoditi svaki dio naše države”, rekao je guverner Brian Kemp.

Aviokompanije su otkazale ili odložile hiljade letova u četvrtak zbog uragana. Prema websiteu FlightAware, otkazano je 1.038 letova, a odloženo 1.672.

Sezona uragana je počela 1. juna, a Helena je osma snažna oluja.

U optužnici od pet tačaka, tužioci navode da je jedna od takvih usluga bila pomoć turskim zvaničnicima da dobiju potvrde za protivpožarnu zaštitu u novoj diplomatskoj zgradi u New Yorku.

Adams, demokrata, „ne samo da je prihvatio, već je i tražio nelegalne doprinose” za svoju kampanju za gradonačelnika, navodi se u optužnici.

Visoki turski diplomata „omogućio je mnoge donacije” Adamsu i organizovao da on i njegovi pratioci dobiju besplatno ili jeftino putovanje turskim nacionalnim avioprevoznikom do odredišta, uključujući Francusku, Kinu, Šri Lanku, Indiju, Mađarsku i Tursku.

Prema optužnici, Adams je napravio - i dao instrukcije drugima da naprave - lažnu dokumentaciju koja je sugerisala da je plaćao troškove putovanja - iako je to bilo besplatno.

Tužioci navode da je izbrisao poruke sa drugima koji su umiješani, te da je jednoj od tih osoba sugerisao da uvijek izbriše tekstualne poruke.

Također, prema optužnici, Adamsova kampanja dobila je više od 10.000 dolara kao rezultat namještanja jednog od gradskih programa o donacijama u malim iznosima, na osnovu lažnih potvrda.

Uprkos ovim optužbama za korupciju, Adams kaže da ne planira da podnese ostavku, te da će saslušati svoj pravni tim prije donošenja zaključaka.

„Moji advokati će se pobrinuti za slučaj kako bih se ja mogao pobrinuti za grad”, rekao je on na konferenciji za novinare nakon što su optužbe objavljene. „Ovo je nesretan dan. I bolan dan. Ali unutar svega toga je dan kada ćemo konačno otkriti zašto sam, deset mjeseci, prolazio kroz ovo. I radujem se što ću se braniti”, rekao je.

Abbas je rekao da je Washington nastavio pružati diplomatsko pokriće i oružje Izraelu za rat u Gazi uprkos rastućem broju poginulih. Do sada je u Gazi ubijeno nešto više od 41.500 osoba, prema Ministarstvu zdravlja koje kontroliše Hamas.

„Zaustavite ovaj zločin. Zaustavite ga sada. Prestanite ubijati djecu i žene. Zaustavite genocid. Prestanite slati oružje u Izrael. Ovo ludilo se ne može nastaviti. Cijeli svijet je odgovoran za ono što se dešava našim ljudima u Gazi i na Zapadnoj obali”, rekao je Abbas u obraćanju na Generalnoj skupštini UN-a.

Ogromna većina od 2,4 miliona ljudi opkoljenog Pojasa Gaze raseljena je barem jednom zbog rata, izazvanog Hamasovim napadom na Izrael 7. oktobra, a mnogi su potražili sklonište u školskim zgradama.

„SAD su same stajale i rekle: 'Ne, borbe će se nastaviti.' To su uradili koristeći veto”, rekao je on, misleći na veto koji je više puta korišten kako bi se u Vijeću sigurnosti UN-a osujetila osuda izraelske kampanje u Gazi.

Washington je najbliži saveznik Izraela, snabdijevajući naciju milijardama dolara pomoći i vojnim materijalom.

Napad od 7. oktobra koji je pokrenuo rat rezultirao je smrću 1.205 ljudi na izraelskoj strani, većinom civila, prema podacima AFP-a zasnovanim na zvaničnim izraelskim podacima, uključujući taoce ubijene u zatočeništvu.

Od 251 osobe koje su tog dana uzeti kao taoci, 97 se još uvijek nalazi u Pojasu Gaze, uključujući 33 osobe za koje izraelska vojska kaže da su mrtve.