Svoboda | Graniru | BBC Russia | Golosameriki | Facebook
Idi na sadržaj

Merima Ključo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Merima Ključo
Rođenje (1973-12-26) 26. decembar 1973 (50 godina)
Livno, Jugoslavija
ŽanroviKlasična, World, Sefardska muzika, Klezmerska, Balkanska, Sevdah

Merima Ključo (26. decembar 1973) jest bosanskohercegovačka koncertna harmonikašica i kompozitorica. Godine 1993. izbjegla je u Holandiju tokom rata. Trenutno je bosansko-holandski državljanin. Nakon što je 2011. dobila Genius vizu, postala je američki rezident i živi u Los Angelesu.

Klasično je školovana harmonikašica, specijalizovana za savremenu muziku. Tečno govori različite muzičke idiome, a njen repertoar crpi od klasične, avangardne i eksperimentalne muzike, kao i od sopstvenih kompozicija u kojima se balkanska, sefardska i klezmerska tradicija susreću sa savremenim tehnikama.

Bila je gostujuća solistkinja sa brojnim simfonijskim orkestrima, uključujući Škotski kamerni orkestar, Holandski simfonijski orkestar i Filharmonijski orkestar Holandskog radija. Kao solista učestvovala je na festivalu St Magnus, festivalu City of London, festivalu Gaudeamus i festivalu Gubaidulina.

Osim što svira na harmonici, komponuje i aranžira muziku. Producirala je, komponovala i aranžirala hvaljeni album Zumra (Gramofon, 2009/ Harmonia Mundi UK / World Village 2010), na kojem je nastupila Amira Medunjanin. Sunday Times je Zumru proglasio jednim od "100 najboljih albuma 2010.", kao i brojem 4 u "10 najboljih svjetskih muzičkih albuma".[1]

Komponovala je muziku za filmove U zemlji krvi i meda Angeline Jolie, "Jack" Sergeja Kresa, "Journey 4 Artists" Michele Noblea i "Priče o sevdahu" Roberta Goldena.[2]

Također je radila s Nacionalnim židovskim kazalištem, Bremer teatrom, Nederlandse Kinder Theaterom, Eastwest Theatre Company i Zagrebačkim kazalištem mladih.

Godine 2006. komponovala je muziku za radio dramu "Wie der Soldat das Grammofon repariert", koja je zasnovana na knjizi Saše Stanišića i objavljena kao audio knjiga preko Random House-a.[3]

Od 2009. do 2012. svirala je i radila kao aranžer/kompozitor za samostalnu predstavu Theodore Bikel, Sholom Aleichem: Laughter Through Tears.

Godine 2012. pozvana je od strane Eastwest Theatre Company da komponuje, aranžira i izvede Sarajevsku Crvenu liniju povodom obilježavanja 20. godišnjice opsade Sarajeva. Ovaj komad, koji je uključivao tradicionalne pjesme, pop pjesme i klasičnu muziku, izveden je 6. aprila 2012. pred publikom sa 11.541 praznih crvenih stolica u Sarajevu, s jednom stolicom za svaki život izgubljen u opsadi. Hiljade ljudi iz svih sfera života okupilo se da svjedoči i pamti.

Njen multimedijalni rad Sarajevska Hagada: Muzika knjige (za harmoniku, klavir i video, 2014) prati priču o jednom od najcjenjenijih rukopisa jevrejske kulture. Koristeći muzičke tradicije Španije, Italije, Austrije i Bosne i Hercegovine, ilustruje putovanja Hagade od srednjovjekovne Španije do Bosne 20. stoljeća gdje je bila skrivena i spašena tokom Drugog svjetskog rata, do restauracije u Zemaljskom muzeju u Sarajevu nakon rata 1992-1995. Inspirisan historijskim romanom Ljudi iz knjige autorke dobitnice Pulitzerove nagrade Geraldine Brooks, Sarajevska Hagada: Muzika knjige tumači artefakt kao univerzalni simbol egzila, povratka i koegzistencije. Predstavu Sarajevske Hagade naručila je Mreža nove jevrejske kulture Fondacije za jevrejsku kulturu, liga sjevernoameričkih prezentera scenskih umjetnosti posvećenih kreiranju i turnejama inovativnih projekata, a razvijena je u rezidenciji u Yellow Barn.[4][5][6][7]

Njen solo album Couperin Visiting the Balkans objavljen je 2015.

Godine 2016. redatelj/glumac Edvin Liverić i Zagrebačkog pozorišta mladih pozvali su je da komponuje muziku za Bilježnicu - predstavu prema knjizi Ágote Kristóf.

Njene knjige Istočnoevropske narodne melodije za harmoniku[2][8] i Klezmer i sefardske melodije za harmoniku[2][9] izdaje Schott Music.

Album Aritmia objavljen je 2016. kao rezultat njene saradnje sa gitaristom Miroslavom Tadićem.

Pored toga, predavala je na konzervatorijumima i univerzitetima u Evropi i SAD.

Svoje studije harmonike započela na Srednjoj muzičkoj školi u Sarajevu, nastavio na Codarts Univerzitetu za umjetnost u Rotterdamu, a kulminirao na Univerzitetu umjetnosti u Bremenu, gdje je dobila postdiplomsku stipendiju za izuzetan talenat i diplomirala s pohvalom.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "World albums of the year | The Sunday Times". web.archive.org. 21. 12. 2014. Arhivirano s originala, 21. 12. 2014. Pristupljeno 31. 5. 2024.
  2. ^ a b c "Merima Ključo | Guest Artists". Constellations (jezik: engleski). Pristupljeno 31. 5. 2024.
  3. ^ http://biber-nuert.kdrs.de:8182/opax15/ftitle.C?LANG=de&FUNC=full&SORTX=13&10044777=YES[mrtav link]
  4. ^ Washington Post article on "The Sarajevo Haggadah: Music of the Book"
  5. ^ Correspondent, Ted Weesner Globe; April 1; 2014; Comments, 12:00 a m Share on Facebook Share on TwitterView. "From one book on the Sarajevo Haggadah, many stories - The Boston Globe". BostonGlobe.com (jezik: engleski). Pristupljeno 31. 5. 2024.CS1 održavanje: numerička imena: authors list (link)
  6. ^ Zeldin, Natalie; Fri.; Nov. 28; 2014. "Bosnian musician Merima Kljuco loosely traced the miraculous history of the Sarajevo Haggadah from medieval Spain to today in a stunning score for accordion and piano". www.austinchronicle.com (jezik: engleski). Pristupljeno 31. 5. 2024.CS1 održavanje: numerička imena: authors list (link)
  7. ^ "The Sarajevo Haggadah". Bernstein Artists (jezik: engleski). Pristupljeno 31. 5. 2024.
  8. ^ "Eastern European Folk Tunes for Accordion" on Schott Music
  9. ^ "Klezmer and Sephardic Tunes for Accordion" on Schott Music

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]