Sudska statistika Suda -2023
Vidjeti detaljnu statistiku Suda
Kratak prikaz glavnih statističkih trendova u protekloj godini
Marc-André Gaudissart, zamjenik tajnika Suda
Cilj je ovog doprinosa – koji je nekada bio dio samog godišnjeg izvješća institucije – kao i svake godine, pružiti sažeti prikaz glavnih trendova koji proizlaze iz analize statističkih podataka iz prethodne godine. Ona se odnosi na predmet, podrijetlo i prirodu predmeta pokrenutih pred Sudom u 2023. i daje neka objašnjenja za tumačenje podataka o predmetima koje je sud zaključio tijekom te godine.
I. Novi predmeti
Broj predmeta pokrenutih pred Sudom u 2023. nalazi se - gotovo savršeno - točno u prosjeku za posljednje tri godine jer je broj predmeta pokrenutih u 2023. s 821 predmetom veći za 15 od broja predmeta pokrenutih u 2022. (806 predmeta), a manji za 17 od broja predmeta pokrenutih u 2021. (838 predmeta). Raščlamba sporova po prirodi predmeta također je općenito slična onoj iz prethodnih godina – zahtjevi za prethodnu odluku i žalbe i dalje predstavljaju, sami po sebi, više od 90 % svih predmeta podnesenih Sudu (s 518 novih zahtjeva za prethodnu odluku odnosno 231 žalbom, žalbom u postupku privremene pravne zaštite ili žalbom na intervenciju) – no ono što će osobito privući pažnju čitatelja jest povećanje broja izravnih tužbi podnesenih Sudu u 2023.
Iako je taj broj dosegnuo povijesni minimum u 2021., sa samo 29 novih predmeta, on je u 2023. iznosio 60 predmeta, što je više nego dvostruko više. To se povećanje objašnjava kako povećanjem broja tužbi za poništenje (8 tužbi podnesenih 2023. naprema samo 2 u 2022., pri čemu je samo jedna država članica (Poljska) podnijela sedam tužbi prošle godine protiv akata koje je donio zakonodavac Unije u području zaštite okoliša i energetske učinkovitosti) tako i povećanjem broja tužbi zbog povrede obveze države, pri čemu je Komisija 2023. odlučila pokrenuti više paralelnih postupaka zbog povrede obveze u vezi s neprenošenjem ili nepriopćavanjem mjera koje su određene države članice donijele kako bi ispunile svoje obveze na temelju Ugovorâ. Znatan dio tih predmeta odnosi se - i u ovom području - na područje okoliša (očuvanje prirodnih staništa i divlje faune i flore, uvođenje sustava za praćenje invazivnih stranih vrsta, promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora, pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i zbrinjavanje otpada), ali nekoliko njih odnosi se i na tradicionalnija područja slobodnog kretanja osoba i robe, prijevoza, autorskog prava i srodnih prava na jedinstvenom digitalnom tržištu ili pak na mjere koje treba provesti za učinkovitu zaštitu zviždača[1].
Što se tiče prethodnih postupaka, s obzirom na opći geopolitički kontekst i brojne oružane sukobe u blizini Unije, ne iznenađuje da su brojnija pitanja upućena Sudu u 2023. u području slobode, sigurnosti i pravde (82 zahtjeva za prethodnu odluku), od kojih su se mnoga odnosila na tumačenje pravila o pravu na azil i o sustavu međunarodne zaštite državljana trećih zemalja. Kao i u 2022., brojna prethodna pitanja upućena Sudu prošle godine odnosila su se na područja oporezivanja, zaštite potrošača i prometa (redom 53, 52 i 40 zahtjeva za prethodnu odluku), dok su se žalbe podnesene u 2023. protiv odluka Općeg suda uglavnom odnosile na područja intelektualnog vlasništva, tržišnog natjecanja, državnih potpora i javne službe. Unatoč pojavi novih vrsta sporova, ta područja i nadalje predstavljaju znatan dio aktivnosti Općeg suda.
Što se tiče zemljopisnog podrijetla zahtjeva za prethodnu odluku koje je Sud zaprimio u 2023., valja istaknuti da su se sudovi svih država članica, bez iznimke, tijekom protekle godine obratili Sudu, što svjedoči o vitalnosti „međusudskog” dijaloga uspostavljenog Ugovorima. Kao i prethodnih godina, njemački sudovi i dalje zauzimaju prvo mjesto „geografskog razvrstavanja” zahtjeva za prethodnu odluku (s 94 zahtjeva za prethodnu odluku upućenih Sudu u 2023.), ali ih više ne slijede talijanski sudovi, nego bugarski i poljski sudovi koji su se Sudu obratili 51 odnosno 48 puta tijekom protekle godine. Što se tiče Poljske, broj zahtjeva za prethodnu odluku upućenih u 2023. najveći je od njezina pristupanja Europskoj uniji prije 20 godina, dok se broj zahtjeva koje su bugarski sudovi uputili u 2023. približava rekordnom broju zahtjeva za prethodnu odluku koje su ti sudovi uputili u 2021. (58 zahtjeva).
Sličan zaključak može se donijeti u pogledu zahtjeva za prethodnu odluku podrijetlom iz Rumunjske. Naime, rumunjski su sudovi s čak 40 zahtjeva upućenih Sudu u 2023. uputili velik broj zahtjeva za prethodnu odluku, što također podsjeća na maksimum koji je postignut 2019., kada je Sudu podneseno 49 zahtjeva za prethodnu odluku. Pitanja koja su rumunjski sudovi uputili u 2023. odnose se na vrlo različita područja kao što su carinsko razvrstavanje optičkih vlakana, sigurnost hrane, zaštita potrošača od nepoštenih odredbi u ugovorima o kreditu u stranoj valuti, pravo na odbitak poreza na dodanu vrijednost, pokrivanje zdravstvenih troškova nastalih u državi članici različitoj od države čijem sustavu osigurana osoba pripada ili pak osjetljiv odnos između nacionalnih standarda zaštite temeljnih prava i poštovanja načela nadređenosti, jedinstva i djelotvornosti prava Unije.
Što se tiče hitnih sporova, valja napomenuti da su, kao i u 2022., zahtjevi za primjenu ubrzanog ili hitnog postupka bili znatno manji nego u 2021. Iako je tijekom te godine podneseno čak 90 zahtjeva, za sve različite vrste predmeta zajedno, u 2023. je podnesen 41 zahtjev za ubrzanje postupka. Sud nije uputio nijedan predmet u ubrzani postupak, dok je hitni prethodni postupak primijenjen dva puta u 2023. u predmetima koji se odnose na tumačenje članka 5. stavka 1. Direktive Vijeća 2003/86/EZ od 22. rujna 2003. o pravu na spajanje obitelji (SL 2003., L 251, str. 12.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 19., svezak 8., str. 70.), u vezi s člancima 7. i 24. Povelje Europske unije o temeljnim pravima[2], i na tumačenje članka 325. stavka 1. UFEU-a, članka 2. stavka 1. Konvencije o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica, potpisane u Bruxellesu 26. srpnja 1995. i načela nadređenosti prava Unije[3].
S druge strane, u području žalbi opaža se suprotna pojava. Dok je u 2021. Sudu podneseno devet žalbi u postupku privremene pravne zaštite ili na intervencije, tijekom 2023. mu je podneseno 18 takvih žalbi, odnosno dvostruki broj.
II. Zaključeni predmeti
Kao i u slučaju novih predmeta, broj predmeta koje je Sud zaključio u 2023. nalazi se u prosjeku posljednjih triju godina. Naime, Sud je u protekloj 2023. godini zaključio 783 predmeta, dok je u 2021. zaključio 771, a u 2022. 808 predmeta. Točno odražavajući njihov udjel u predmetima pred Sudom, zahtjevi za prethodnu odluku i žalbe čine, bez iznenađenja, većinu predmeta koje je sud zaključio u 2023.
Ako se podrobnije razmotri način zaključenja predmeta tijekom protekle godine, primijetit će se da je i on vrlo blizak načinu zaključenja predmeta u 2022. Naime, iako je Sud te godine donio 466 presuda i 265 rješenja svih vrsta, broj presuda i rješenja u 2023. iznosi 469 odnosno 253, što je gotovo jednak broj kao i prethodne godine. To utvrđenje vrijedi i za rješenja sudskog karaktera kojima se završava postupak, osim rješenja o brisanju, obustavi postupka ili vraćanju predmeta Općem sudu na ponovno suđenje. Njihov je broj bio 167 u 2022. i 163 u 2023., ali je raščlamba tih rješenja po svojoj prirodi nešto drukčija.
Dok je u 2022. 12,7 % prethodnih postupaka bilo okončano rješenjem donesenim na temelju članka 53. stavka 2. Poslovnika ili članka 99. Poslovnika ili pak na temelju tih dviju odredbi, taj je postotak prošle godine povećan na 14,6 %. S druge strane, kad je riječ o žalbama, postotak predmeta koji su okončani rješenjem na temelju članaka 181. ili 182. Poslovnika smanjio se s 56,8 % u 2022. na 45,9 % u 2023. Razlog za to je zaključenje većeg broja žalbi presudama u 2023., s obzirom na to da je nekoliko složenih predmeta zahtijevalo održavanje rasprave i/ili iznošenje mišljenja nezavisnog odvjetnika.
Iako je prošle godine povodom žalbi došlo do većeg broja presuda nego u 2022., to ipak ne podrazumijeva povećanje broja ukidanja odluka Općeg suda. Naime, posljednjih godina postoji velika stabilnost u pogledu načina rješavanja žalbi, bez obzira na odabrani način rješavanja. Od 201 žalbe riješene u 2023., njih 37 dovelo je do ukidanja odluke Općeg suda, a samo njih 10 dovelo je do vraćanja predmeta Općem sudu na ponovno suđenje. Također, brojke su prilično usporedive s onima iz prethodne godine, jer su odluke Općeg suda ukinute 39 puta u 2022. (od ukupno 196 riješenih žalbi), a Sud je predmet vratio Općem sudu samo u 9 slučajeva.
Kao i u 2022., predmeti koje su riješila vijeća od tri suca – uključujući vijeće za dopuštanje žalbi – čine više od polovice predmeta koje je Sud riješio u 2023. (ako se izuzmu rješenja o brisanju, obustavi postupka ili vraćanju predmeta Općem sudu na ponovno suđenje). Međutim, treba napomenuti da se udio predmeta koje su riješila vijeća od pet sudaca povećao tijekom protekle godine, s obzirom na to da su ta vijeća riješila 298 predmeta u 2023., u usporedbi s 270 u prethodnoj godini, dok se udio predmeta koje je riješilo veliko vijeće smanjio za polovicu, s 80 predmeta koje je taj sastav riješio u 2022. na samo 36 predmeta u 2023. Taj je razvoj posljedica selektivnog pristupa Suda u pogledu predmeta u kojima je potrebna intervencija velikog vijeća, osobito zbog broja i složenosti predmeta pred Sudom, ali se također objašnjava i postojanjem jasno utvrđene sudske prakse u određenim područjima, što omogućuje lakše nego u prošlosti da se predmeti upućuju pred uži sastav sastavljen od pet sudaca.
Što se tiče trajanja postupaka, primijetit će se da je ukupno prosječno trajanje rješavanja predmeta u svim vrstama predmeta nešto kraće nego u prethodnoj godini, jer je u 2023. iznosilo 16,1 mjesec u odnosu na 16,4 mjeseci u 2022. To je smanjenje uglavnom posljedica smanjenja prosječnog trajanja rješavanja izravnih tužbi (s 23,5 mjeseci u 2022. na 20,8 mjeseci u 2023.) i, u manjoj mjeri, smanjenja trajanja rješavanja zahtjeva za prethodnu odluku (sa 17,3 na 16,8 mjeseci). Prosječno trajanje postupka ipak ovisi o složenosti predmeta podnesenih Sudu i načinu njihova zaključenja, što objašnjava važnost koju Sud pridaje zahtjevu koji je 30. studenoga 2022. podnio zakonodavcu Unije za prijenos dijela nadležnosti u prethodnom postupku na Opći sud kao i za proširenje materijalnog područja primjene mehanizma prethodnog dopuštanja žalbi.
III. Neriješeni predmeti
Na dan 31. prosinca 2023. pred Sudom je bilo u tijeku 1149 predmeta, odnosno četrdesetak predmeta više nego prethodne godine. Budući da se glavnina tih predmeta sastoji od zahtjeva za prethodnu odluku (760 predmeta) i žalbi (289 predmeta), provedba netom spomenute reforme neizbježno će utjecati na te statistike jer će, kada stupi na snagu, dovesti do prijenosa novih zahtjeva za prethodnu odluku u određenim područjima na Opći sud.
[1]Komisija je tako u 2023. podnijela tužbe protiv šest država članica zbog nedonošenja ili nepriopćavanja zakona i drugih propisa potrebnih za usklađivanje s Direktivom (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.). Vidjeti predmete C-147/23, C-149/23, C-150/23, C-152/23, C-154/23 i C-155/23 (tužbe podnesene protiv Republike Poljske, Savezne Republike Njemačke, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Češke Republike, Republike Estonije i Mađarske).
[2]Presuda od 18. travnja 2023. u predmetu C-1/23 PPU, Afrin (EU:C:2023:296).
[3]Presuda od 24. srpnja 2023. u predmetu C-107/23 PPU, Lin (EU:C:2023:606).
Vidi također
Sudska statistika za nekoliko prethodnih godina dostupna je također i na web stranici Curia, u dijelu Povijest.
