Svoboda | Graniru | BBC Russia | Golosameriki | Facebook



Zgrada Erasmus

Desiderius Erasmus Roterodamus (1466. – 1536.), teolog i filozof, smatra se jednim od najvećih humanista renesanse. Njegovo sadržajno i sveobuhvatno djelovanje obuhvaćalo je brojna područja, poput pedagogije, filozofije morala, religije, politike, retorike, ali i prevođenja. Erazmo je vodio život putnika koji je ostavljao trag diljem Europe kako bi nadograđivao svoje poznavanje grčko-rimskoga intelektualnog nasljeđa, ali i poučavao. „Čovjek se ne postaje rođenjem, nego obrazovanjem i kulturom.”, smatrao je Erazmo. Godine 1508. objavljuje satiričko djelo „Pohvala ludosti”, koje svjedoči o veličini neovisnosti njegova duha. Uvjereni filantrop, Erazmo je do kraja života branio vrijednosti tolerancije i mira.

Imenom Erazmo, Sud EU-a odaje počast sjećanju na čovjeka kojeg se ponekad predstavljalo kao prvog Europljanina i koji je svojim mnogobrojnim putovanjima i prevođenjem okupljao kulture oko humanističkih ideja.

Zgrada Erasmus bila je prvo proširenje Palače Suda. Uz zgrade Thomas More i Thémis, projektirali su je luksemburški arhitekti Paul Fritsch, Jean Herr i Gilbert Huyberechts te talijanski arhitekt Bohdan Paczowski. Zgrada Erasmus dovršena je 1988. godine kako bi se u nju godinu poslije smjestio Opći sud.

Zgrada je na početku bila odvojena od Palače, s kojom je bila povezana samo tunelom dugačkim 50 metara, ukopanim u stijenu. Nakon potpune obnove između 2009. i 2013. godine, zgrada je sada povezana s Palačom putem Galerije i njezina velikog stubišta.

Zgradu Erasmus, prekrivenu ružičastim granitom koji je potpuno usklađen s brončanom bojom Palače, obilježavaju veliki ispresijecani volumeni unutarnjeg dvorišta koje povezuju čelični i stakleni mostovi i prolazi.

Danas su u toj zgradi smješteni suci Općeg suda, njihovi uredi i tri raspravne dvorane (dvorane Dalsgaard i Pessoa, nazvane prema imenima danskog umjetnika odnosno portugalskog pjesnika, i crvena dvorana sagrađena 2022. godine), koje se koristi za javne rasprave Općeg suda.