13/Sv. 053

HR

Službeni list Europske unije

123

L 310/15

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

24.10.2006.

(1)

Sastanak Europskog vijeća u Lisabonu 23. i 24. ožujka 2000. postavio je za cilj da Europska unija postane najkonkurentnije i najdinamičnije gospodarstvo na svijetu temeljeno na znanju. Naglašena je važnost stvaranja okružja koje pogoduje malim i srednjim poduzećima (MSP), kao i važnost širenja najboljih praksa i osiguravanja snažnije međusobne povezanosti država članica. Na sastanku Europskog vijeća u Göteborgu 15. i 16. lipnja 2001. postignut je dogovor o Strategiji unije za održivi razvoj kako bi se osiguralo da gospodarski razvoj, društveno uključivanje i zaštita okoliša idu ruku pod ruku. Obrasci proizvodnje poduzeća igraju važnu ulogu u održivom razvoju.

(2)

Okvirni program za konkurentnost i inovacije (dalje u tekstu: Okvirni program) treba provoditi s ciljem unapređenja kapaciteta za konkurentnost i inovacije unutar Zajednice, promicanja društva znanja, i održivog razvoja temeljenog na uravnoteženom gospodarskom razvoju.

(3)

Ovo je u skladu s Komunikacijom Komisije od 2. veljače 2005., pod naslovom „Suradnjom do razvoja i zaposlenja – novi početak za Lisabonsku strategiju”, upućenom Proljetnom vijeću Europe, u kojoj se traže mjere koje će dovesti do razvoja i konkurentnosti, te će Europu pretvoriti u privlačnije područje za rad i ulaganje, imajući u vidu da poduzetničke inicijative treba stimulirati, privući dovoljnu količinu rizičnog kapitala za osnivanje poduzeća, i održavati jake temelje europske industrije, a pritom poticati inovaciju, posebno eko inovaciju, usvajanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT), i održivo raspolaganje sredstvima. Dok se konkurentnost u većoj mjeri pokreće kroz dinamično poduzetništvo koje djeluje unutar otvorenog i konkurentnog tržišta i koje podržavaju odgovarajući okvirni uvjeti, posebno kroz regulatorni okvir koji donosi inovacije, financijska sredstava Zajednice trebaju igrati ulogu u pružanju potpore i osiguravanju dopunskih sredstava kako bi se savladale situacije tržišnog neuspjeha.

(4)

Europska povelja o malom poduzetništvu (dalje u tekstu Povelja), usvojena na sastanku Europskog Vijeća 19. i 20. lipnja 2000. u Santa Maria de Feiri opisuje malo poduzetništvo kao glavni oslonac europskog gospodarstva. Posebne karakteristike, zahtjevi i očekivanja malih poduzetnika i obrta trebaju se djelotvornije uzeti u obzir unutar nacionalnih i europskih politika. Mjere Zajednice koje potiču MSP-ove, kao što je Komunikacija Komisije od 10. studenoga 2005. naslovljeno „Provedba Lisabonskog programa Zajednice – Suvremena politika prema MSP-ovima za razvoj i zapošljavanje”, trebale bi uzeti u obzir ciljeve određene Poveljom, a Okvirni program trebao bi se upotrijebiti kao sredstvo za ostvarenje tih zacrtanih ciljeva.

(5)

Okvirni program treba posebno obratiti pažnju na pitanje MSP-ova, u skladu s definicijom mikro, malih i srednjih poduzeća Preporuke Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. godine (4). Treba posebno pridati pažnju posebnim svojstvima i zahtjevima „gazela”, a tako i mikro poduzeća i obrta te posebnih ciljnih skupina, koje uključuju i poduzetnice.

(6)

Okvirni program treba udružiti one posebne mjere Zajednice u području poduzetništva, MSP-ova, industrijske konkurentnosti, inovacije, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, tehnologija okoliša i inteligentne energije. Do sada su te mjere regulirane Odlukom Vijeća 96/413/EZ od 25. lipnja 1996. o provedbi akcijskog plana Zajednice s ciljem jačanja konkurentnosti europske industrije (5), Odlukom br. 1336/97/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 1997. o smjernicama za transeuropske telekomunikacijske mreže (6), Uredbom (EZ) br. 1655/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. srpnja 2000. o Financijskom instrumentu za okoliš (LIFE) (7), Odlukom Vijeća 2000/819/EZ od 20. prosinca 2000. o višegodišnjem programu za poduzeća i poduzetništvo, a posebno za mala i srednja poduzeća (2001. - 2005.) (8), Odlukom Vijeća 2001/48/EZ od 22. prosinca 2000. godine o usvajanju višegodišnjeg programa Zajednice za poticanje razvoja i korištenja europskih digitalnih sadržaja na globalnim mrežama te promicanje jezične raznolikosti u informacijskom društvu (9), Odlukom br. 1230/2003/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2003. o usvajanju višegodišnjeg programa djelovanja u području energije

„Inteligentna Energija-Europa” (2003. - 2006.) (10), kako bi se podržao održivi razvoj u kontekstu energije, te Odlukom 2256/2003/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o usvajanju višegodišnjeg programa (2003. - 2005.) za nadzor provedbe akcijskog plana „eEurope 2005.”, širenje prikladnih praksi i usavršavanje mrežne i informacijske sigurnosti. (Modinis) (11).

(7)

Okvirni program treba utvrditi skup općih ciljeva, cjelokupnu financijsku konstrukciju za postizanje tih ciljeva, različite vrste provedbenih mjera, te se pobrinuti za nadzor, evaluaciju i zaštitu financijskih interesa Zajednice.

(8)

U skladu s Komunikacijom Komisije od 11. ožujka 2003. naslovljenim „Inovacijska politika: modernizacija pristupa Unije u kontekstu Lisabonske strategije” i u svjetlu OECD-ovog priručnika iz Osla, inovacija se shvaća kao nešto što se sastoji od obnove i širenja niza proizvoda i usluga te njima pripadajućih tržišta; ostvarivanje novih postupaka u dizajnu, proizvodnji, opskrbi i distribuciji; uvođenje promjena u upravljanju, organizaciji rada i u radnim uvjetima te sposobnostima radne snage; te uključuje i tehnološku, netehnološku i organizacijsku inovaciju.

(9)

Okvirni program trebao bi izostaviti istraživanja i mjere koje se provode u području tehnološkog razvoja koje se provode u skladu s člankom 166. Ugovora. On bi trebao biti usklađen sa Sedmim okvirnim programom Zajednice za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti (2007. – 2013.) (12) (dalje u tekstu: Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj) tako da se bavi inovacijom, što uključuje netehnološku kao i tehnološku inovaciju koja je već prošla kroz posljednju demonstracijsku fazu i spremna je za tržišnu primjenu (testiranje primjene inovacija na tržištu). Trebalo bi izbjeći financijski jaz između razvojnog istraživanja i primjene (aktivnosti prilikom tehnološkog transfera, uključujući idejnu fazu). Stoga je financiranje transfera rezultata istraživanja u komercijalni svijet zadaća koju treba provoditi uz blisku koordinaciju sa Sedmim okvirnim programom za istraživanje i tehnološki razvoj i ostalim relevantnim istraživačkim programima.

(10)

Okvirni program bi također trebao obuhvatiti i tržišnu replikaciju postojećih tehnologija koje je potrebno upotrebljavati na nov i inovativan način. U određenim će slučajevima pilot projekti za tehnološku demonstraciju biti obuhvaćeni u Okvirnom programu i u Sedmom okvirnom programu za istraživanje i tehnološki razvoj. Do toga može doći samo kada određena tehnološka rješenja (na primjer tehnički standardi u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija) moraju biti vrednovana tijekom faze tržišne primjene inače već demonstrirane tehnologije.

(11)

Okvirni program treba nadopuniti strukturalne fondove i druge srodne programe Zajednice, pritom imajući u vidu da svaki od ovih instrumenata treba funkcionirati u skladu sa svojim posebnim procedurama. Stoga, isti opravdani troškovi ne bi trebali biti višestruko financirani.

(12)

Zajednički ciljevi Okvirnog programa trebaju se ostvariti kroz posebne programe pod sljedećim nazivima: „Poduzetnički i inovacijski program”, „Program potpore politici informacijske i komunikacijske tehnologije” i „Europski program za inteligentnu energiju”.

(13)

Načela transparentnosti i rodne jednakosti trebaju se uzeti u obzir u svim programima i aktivnostima koje obuhvaća Okvirni program.

(14)

Ovom Odlukom propisuju se financijski okviri koji tvore osnovnu referencu za čitavo trajanje Okvirnog programa, u skladu sa značenjem točke 37. Međuinstitucijskog sporazuma od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i poboljšanju upravljanja proračunom (13), za proračunsko tijelo tijekom godišnje proračunske procedure.

(15)

Potrebno je izdvojiti zaseban i jasan proračun za svaki pojedini program.

(16)

Financiranje iz Okvirnog programa mora biti u skladu s pravilima Zajednice za državnu potporu i pratećim instrumentima te u skladu s važećim odrednicama Zajednice za MSP-ove, kako bi se osiguralo da je financiranje ograničeno na savladavanje tržišnih neuspjeha, i imajući u vidu izbjegavanje tržišnih nepravilnosti.

(17)

Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru (dalje u tekstu: EGP sporazum) i Protokoli Sporazuma o pridruživanju osiguravaju sudjelovanje zemalja koje su iskazale interes za programe Zajednice. Sudjelovanje trećih zemalja treba omogućiti kada to dozvoljavaju Sporazumi i procedure.

(18)

Okvirni program i posebni programi trebaju se redovno nadzirati i ocjenjivati da bi se omogućile ponovne prilagodbe. Gdje je to moguće, evaluacijska izvješća trebaju ocijeniti rodno sudjelovanje u aktivnostima programa.

(19)

Također je potrebno poduzeti odgovarajuće mjere radi sprečavanja nepravilnosti i prijevare te je potrebno poduzeti nužne korake da bi se nadoknadila izgubljena, krivo uplaćena ili nepravilno iskorištena sredstva u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (14), Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (15) te Uredbom (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (16).

(20)

Razvoj i konkurentnost poduzeća u industrijskom i uslužnom sektoru ovisi o njihovoj sposobnosti da se brzo prilagode promjenama, iskorištavanju njihovog inovacijskog potencijala i razvojem visokokvalitetnih proizvoda. Ovaj izazov se odnosi na poduzeća svih veličina, no posebno je naglašen kod manjih poduzeća. Stoga je prikladno osnivanje Programa za poduzetništvo i inovacije.

(21)

Zajednica može biti katalizator i koordinator napora država članica. Ona može doprinositi i upotpuniti njihova postignuća, posebno potičući razmjenu nacionalnih i regionalnih iskustava i praksi, utvrđujući i šireći najbolje prakse i inovativne ideje, te doprinoseći raspoloživosti usluga koje podržavaju gospodarstvo i inovacije diljem Europe, posebno one koje podupiru MSP-ove.

(22)

Komunikacija Komisije od 28. siječnja 2004. naslovljeno „Stimuliranje tehnologija za održivi razvoj: Akcijski plan Europske zajednice za tehnologije okoliša” zahtijeva od programa Zajednice da podupru razvoj i usvajanje tehnologija okoliša i poziva na mobilizaciju financijskih instrumenata kako bi se podijelio rizik investiranja u tehnologije okoliša.

(23)

S ciljem potpore nastanka europskog tržišta za inovativne proizvode i usluge nužno je da države članice i Komisija stvore povoljne uvjete za inovativne proizvode i usluge, uključujući kroz proaktivni pristup javnoj nabavi kako bi se potpomoglo stvaranje vodećih tržišta, istodobno olakšavajući pristup MSP-ovima te poboljšavajući kvalitetu javnih služba, te kroz bolju regulaciju i standarde temeljene na ranom prepoznavanju potreba. Komisija treba osigurati smjernice za javne nabave koje podupiru inovacije.

(24)

U pogledu tehnoloških inovacija potrebno je poticati MSP-ove na uključivanje u sektor visoke tehnologije kao što su svemirska i sigurnosna tehnologija i razvoj aplikacija koje nudi „Galileo” satelitski sustav pozicioniranja.

(25)

Eko inovacija je svaki oblik inovacije koji za cilj ima značajan i dokaziv napredak prema krajnjem cilju održivog razvoja, putem smanjivanja utjecaja na okoliš, ili postizanjem učinkovitijeg i odgovornijeg načina raspolaganja prirodnim resursima, uključujući energiju. Eko inovacija je napredan koncept i Okvirni program stoga mora biti spreman odgovoriti na promjene. Promicanje eko inovacija kroz Okvirni program ima za cilj doprinijeti provedbi Akcijskog plana tehnologije za zaštitu okoliša.

(26)

Uzimajući u obzir aktivnosti LIFE + programa za okoliš (LIFE+), Okvirni program treba poticati usvajanje tehnologija za zaštitu okoliša kroz pilot projekte i projekte s tržišnom primjenom da bi se premostio rascjep između uspješne demonstracije inovativnih tehnologija i tržišnog prihvaćanja, te uklonile prepreke za probijanje na tržište, promicanjem dobrovoljnog pristupa na područjima kao što je upravljanje okolišem, te povezivanjem relevantnih sudionika. Trebao bi podržavati eko inovaciju u poduzećima kroz projekte i sufinanciranje fondova rizičnog kapitala bez dodjeljivanja dvostrukih sredstava za troškove koji se već financiraju kroz LIFE+.

(27)

Tržišno utemeljeni financijski instrumenti Zajednice za MSP-ove upotpunjuju i doprinose čvršćim temeljima za financijske sustave na nacionalnoj razini. Oni posebno mogu potaknuti privatna ulaganja za pokretanje novih inovativnih tvrtki te podržati tvrtke s visokim potencijalom rasta u fazi širenja kako bi se smanjile prepoznati manjak kapitala. Također mogu poboljšati pristup postojećim MSP-ovima kroz pozajmice financijskih sredstava za djelatnosti koje podupiru njihovu konkurentnost i razvojni potencijal.

(28)

Europski investicijski fond (EIF) je specijalizirano tijelo Zajednice za osiguravanje rizičnog kapitala i jamstvenih instrumenata za MSP-ove. Ovaj fond posebno podržava mikrofinancije kao i financije u ranoj fazi, u skladu s potražnjom tržišta i najboljim praksama. Fond doprinosi ostvarenju nastojanja Zajednice kao što su društvo temeljeno na znanju, inovacije, razvoj, zapošljavanje i poticanje poduzetničkog duha. Europski investicijski fond osigurava potrebni kontinuitet za upravljanje programima Zajednice u čemu je stekao golemo iskustvo. Upravljanje financijskim instrumentima Zajednice za MSP-ove koje ime Komisije provodi EIF se prema neovisnim procjenama smatra primjerom dobre prakse. EIF također raspolaže stručnošću koja je potrebna da bi se podržali procesi u nastajanju utemeljeni na javno-privatnim partnerstvima koja su pokrenule države članice s ciljem privlačenja visoko rizičnih investicijskih priljeva s tržišta kapitala, a za dobrobit malih inovativnih poduzeća.

(29)

Financijske institucije osjetljivije su na rizik zbog neposrednih promjena u financijskom okružju i novih standarda u računovodstvenom poslovanju što vodi prema kulturi ocjenjivanja i može dovesti do otežanog kreditiranja MSP-ova, barem tijekom tranzicijske faze. Program za poduzetništvo i inovacije stoga treba odgovoriti na promjenjive financijske potrebe MSP-ova, uključujući potrebu za neposrednim financiranjem i prilagodbom na novo financijsko okružje uz istodobno izbjegavanje iskrivljavanja tržišta. Nadalje, aktivnosti trebaju doprinijeti jačanju sposobnosti financijskih institucija za procjenu rizika povezanog s inovacijama i tako razviti ocjenjivanje tehnologija i poboljšati sposobnosti MSP-ova za bolju upotrebu financijskih instrumenta koje nude tržišta.

(30)

Visokokvalitetne usluge koje podupiru poduzeća i inovacije imaju važnu ulogu u osiguravanju pristupa MSP-ova informacijama u vezi s funkcioniranjem i mogućnostima unutrašnjeg tržišta dobara kao i transnacionalnim prijenosom inovacija, znanja i tehnologije. Oni također imaju ključnu ulogu u olakšavanju pristupa MSP-ova informacijama o zakonodavstvu Zajednice koje se na njih primjenjuje te o budućim zakonskim odredbama za koje se mogu pripremiti i na koje se mogu prilagoditi na financijski učinkovitiji način. Značajna iskustva i vještine stečeni su kroz postojeće europske mreže za potporu poduzećima, kao što su europski informacijski centri (EIC) i Centri za prenošenje inovacija. Vanjske procjene su naglasile kako je potrebno ojačati horizontalnu ulogu u pružanju potpornih usluga europskim poduzećima, uključujući unapređenje suradnje među postojećim uslugama i službama za pomoć s ciljem stvaranja „one-stop shop” usluge koja funkcionira na predanosti načelu „nikad ne kucate na kriva vrata”. Ovo se odnosi na širenje informacija o programima Zajednice i poticanje sudjelovanja MSP-ova u tim programima, posebno sudjelovanje MSP-ova u Sedmom okvirnom programu za istraživanja i razvoj. Ocjene su također naglasile važnost pojednostavljene interakcije između Komisije i MSP-ova.

(31)

Zajednica treba osigurati jake analitičke temelje koji bi podržali stvaranje političkih smjernica u području MSP-ova, poduzetništva, inovacija i konkurentnosti u industrijskim sektorima. Takvi temelji trebali bi dati dodatnu vrijednost informacijama kojima se u ovim područjima raspolaže na nacionalnoj razini. Zajednica treba osigurati opći razvoj strategija konkurentnosti za industrijske sektore i sektor usluga i podupirati najbolje prakse u području poduzetničkog okružja i kulture, a to uključuje vještine, kolektivnu društvenu odgovornost i jednake prilike među spolovima, te poticanje mladih poduzetnika kroz, inter alia, obrazovanje i stalno osposobljavanje, od škole sve do visokog obrazovanja.

(32)

Europsko Vijeće na zasjedanju u Bruxellesu 20. i 21. ožujka 2003. dalo je prednost inovaciji i poduzetništvu te je naglasilo potrebu da Europa učini više da bi ideje pretvorila u stvarnu dodatnu vrijednost. Europsko je Vijeće pozvalo na daljnje aktivnosti kako bi se stvorili uvjeti za inovativnost poduzetništva. Linearni model inovacije, koji podrazumijeva to da istraživanje izravno vodi inovaciji, pokazao se nedovoljnim za objašnjenje učinkovitosti inovacija i za osmišljavanje prikladnih odgovora inovacijske politike. Prepoznavajući činjenicu da su poduzeća u središtu inovacijskog procesa, financiranje koje stimulira inovacijske procese poduzeća kao i upravljanje inovacijama te kulturu inovacija treba biti u nadležnosti Programa za poduzetništvo i inovaciju. To bi trebalo pomoći da se zajamči poticanje konkurentnosti putem inovacija, te bi trebalo osigurati da se isto prenese u praktičnu primjenu na komercijalnoj razini. Europsko Vijeće je na zasjedanju dana 25. i 26. ožujka 2004. također dodalo da su čiste tehnologije od vitalne važnosti za potpuno iskorištavanje sinergija između poduzetništva i okoliša. Promidžba eko-inovacija, što uključuje inovativne čiste tehnologije, može doprinijeti iskorištavanju njihovih mogućnosti.

(33)

Tržište za prijenos i preuzimanje znanja često je nejasno, a manjak informacija, kao i neuspješnost u stvaranju veza, stvaraju tržišne prepreke. Tvrtke također imaju poteškoće u usvajanju tehnologija koje tradicionalno nisu dio njihovog područja djelovanja, a koje im omogućavaju pristup novim vještinama. Inovacije mogu uključivati visoke financijske rizike, profitabilnost može biti odgođena zbog razvojnih problema, a porezi ne prepoznaju razliku između uspjeha i neuspjeha. Možda nedostaju vještine potrebne za iskorištavanje prilika. Institucionalne ili zakonske prepreke mogu odgoditi ili ugroziti nastajanje i pristup novim tržištima. Stečajni zakoni mogu dovesti do snažne nemotiviranosti za preuzimanje poduzetničkog rizika zbog straha od neuspjeha. Osim toga, gospodarske okolnosti mogu predodrediti provođenje određene inovacije. Razvoj gospodarskog okruženja koje pogoduje poduzetništvu, konkurentnosti i inovacijama treba uključivati i unapređivanje poduzetnički i inovacijski povezanih gospodarskih i administrativnih reformi, posebno s ciljem postizanja bolje konkurentnosti, smanjenja administrativnog opterećenja za MSP-ove i boljih zakonskih uvjeta za poduzetništvo, gospodarsku kreativnost i gospodarsku povezanost, razvoj i inovacije.

(34)

Te prepreke tržišnom proboju inovacijskih tehnologija posebno su važne u odnosu na tehnologije okoliša. Tržišne cijene vrlo često ne odražavaju u potpunosti cijenu usluga i proizvoda s obzirom na okoliš. Dio troškova koji se ne odražava na tržišnim cijenama snosi cjelokupno društvo, a ne sami onečišćivači. Ovaj nedostatak tržišta, zajedno s interesom Zajednice za očuvanjem resursa, zaustavljanje onečišćenja, te za financijski isplativijim načinom zaštite okoliša, opravdava ojačanu potporu eko inovacijama.

(35)

Inovacijske mjere Zajednice za cilj imaju podržati razvoj inovacijske politike u državama članicama i u njihovim regijama te omogućiti iskorištavanje sinergije između nacionalnih, regionalnih i europskih inovacijskih politika i pomoćnih djelatnosti. Zajednica može omogućiti transnacionalnu razmjenu, međusobno učenje i umrežavanje te može poticati suradnju u inovacijskoj politici. Umrežavanje među interesnim grupama je ključ za omogućivanje protoka znanja i ideja potrebnih za inovaciju.

(36)

Rezolucija Vijeća usvojena na briselskom Vijeću za telekomunikacije od 9. prosinca 2004. osigurava temelje za prijedlog nove inicijative za informacijsko društvo koje bi ojačalo doprinos informacijskog društva uspješnosti Europe. Komisija je u navedenoj Komunikaciji od 2. veljače 2005. predložila usredotočivanje na nastojanja „da se dođe do jačeg i trajnijeg rasta i na stvaranje većeg broja kvalitetnijih radnih mjesta”.

Također, ističe usvajanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija u privatnom i javnom sektoru kao ključni element za poboljšanje europskog uspjeha u inovaciji i konkurentnosti. Stoga je potrebno utvrditi program za potporu politike vezane uz informacijske i komunikacijske tehnologije.

(37)

Mjere u nadležnosti Programa za potporu politike vezane uz informacijske i komunikacijske tehnologije također trebaju doprinijeti ciljevima strategije „i-2010.”, istodobno uzimajući u obzir druge programe Zajednice u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija, kako bi se izbjeglo dupliciranje pojedinih nastojanja.

(38)

Sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija glavni je oslonac gospodarstvu znanja. Otprilike polovica proizvodnog rasta u suvremenim gospodarstvima odnosi se na ovaj sektor koji osigurava jedinstvena rješenja za ključne društvene izazove. Unapređenje javnog sektora i usluga od općeg interesa potrebno je provesti u bliskoj suradnji s relevantnim politikama Zajednice, na primjer, u području javnog zdravstva, obrazovanja i osposobljavanja, okoliša, prijevoza te razvoja unutarnjeg tržišta i tržišnog natjecanja.

(39)

Potrebno je stimulirati primjenu i najbolji mogući način iskorištavanja rješenja utemeljenih na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, posebno za usluge od javnog značaja, a to uključuje i poboljšanje kvalitete življenja osoba s teškoćama, kao što su osobe s invaliditetom ili stari ljudi. Potpora Zajednice treba također u svim državama članicama omogućiti suradnju i provedbu mjera za razvoj informacijskog društva.

(40)

Srednjoročna evaluacija programa „eTEN” (Transeuropska telekomunikacijska mreža) preporučuje primjenu pristupa usmjerenog na potražnju za intervencije Zajednice prema projektima koji podupiru transeuropske usluge na područjima javnog interesa.

(41)

Komunikacija Komisije i s tim u vezi zaključci Vijeća o e-Vladi i e-Zdravstvu pozivali na pojačane napore u području inovacija, razmjenu dobrih praksi i interoperabilnosti, te su prepoznali potrebu za pojačanom sinergijom među srodnim programima Zajednice. Interoperabilnost je vrlo važna za razvoj informacijskog društva.

(42)

Zakonski okvir utvrđen je Direktivom 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti baza podataka (17), Direktivom 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu (18) i Direktivom 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o ponovnom korištenju informacija javnog sektora (19) kako bi se odgovorilo izazovima digitalnih sadržaja u informacijskom društvu.

(43)

Različite prakse među državama članicama i dalje čine tehničke prepreke koje ometaju slobodan pristup i višestruku upotrebu informacija o javnom sektoru Unije.

(44)

Mjere Zajednice u vezi s digitalnim sadržajima u obzir trebaju uzeti višejezičnost i multikulturalne posebnosti Zajednice.

(45)

Prirodni resursi, čije oprezno i razborito korištenje osigurava članak 174. Ugovora, obuhvaćaju, osim obnovljivih izvora energije, naftu, zemni plin i čvrsta goriva koji su osnovni izvori energije, ali također i glavni izvori emisije štetnih plinova.

(46)

Zelena knjiga Komisije naslovljena „Ususret europskoj strategiji za sigurnost opskrbe energijom” napominje kako Unija postaje sve više ovisna o vanjskim izvorima energije te da bi njezina ovisnost mogla porasti do 70 % u narednih 20 do 30 godina. Zelena knjiga stoga naglašava potrebu da se politika ponude uravnoteži s jasnim akcijama prema politici potražnje te također poziva na bolje upravljanje i potrošnju koja je manje štetna za okoliš, posebno u sektorima prijevoza i građevine. Također se poziva na davanje prednosti pitanju razvoja novih i obnovljivih izvora za opskrbu energijom kako bi se odgovorilo na problem globalnog zagrijavanja i kako bi se dosegao cilj utvrđen u prethodnim akcijskim planovima i rezolucijama o 12 % energije iz obnovljivih energetskih izvora u bruto unutarnjoj potrošnji do 2010.

(47)

Direktivom 2001/77/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2001. o promicanju električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije na unutarnjem tržištu električne energije (20) traži se od država članica da utvrde istaknute ciljeve u skladu s općim istaknutim ciljem Zajednice od 12 % bruto nacionalne potrošnje do 2010., a posebno s 22,1 % istaknutog udjela proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora unutar cjelokupne potrošnje električne energije do 2010. godine. Komunikacija Komisije od 26. svibnja 2004. naslovljena „Udio obnovljive energije u EU” upozorila je da cilj od 12 % obnovljive energije unutar cjelokupne potrošnje neće biti postignut ako se ne poduzmu dodatne značajne mjere.

(48)

Direktivom 2002/91/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o energetskoj učinkovitosti zgrada (21) traži se od država članica primjena najmanjih energetskih zahtjeva za nove i postojeće zgrade, osiguranje energetskog atestiranja zgrada te se zahtijeva redovna inspekcija kotlova i klimatskih uređaja u zgradama.

(49)

Direktivom 2003/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. svibnja 2003. o promicanju upotrebe biogoriva ili drugih obnovljivih goriva za prijevoz (22) traži se od država članica da osiguraju raspoloživost najmanje količine biogoriva i drugih obnovljivih goriva na tržištu.

(50)

Direktivom 2004/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o promicanju kogeneracije na temelju potražnje korisne topline na unutarnjem tržištu energije i o izmjeni Direktive 92/42/EEZ (23), zahtijeva se od država članica provođenje analize svojih mogućnosti za visoko učinkovitu kogeneraciju te utvrđivanje sustava potpore koji odražavaju prepoznate nacionalne mogućnosti.

(51)

Za lakšu provedbu tih mjera Zajednice, za veću tržišnu prisutnost obnovljivih energija i poboljšanje energetske učinkovitosti potrebni su posebni programi promicanja na razini Zajednice s ciljem koji će ostvariti uvjete za napredak prema održivim energetskim sustavima, posebno za potporu standardizaciji opreme koja proizvodi ili upotrebljava obnovljivu energiju, povećanje razvoja tehnologije i širenje najboljih praksi u upravljanju potraživanja. Isto vrijedi i za mjere Zajednice u vezi s označivanjem energetske učinkovitosti električne, uredske i komunikacijske opreme te standardizaciju rasvjetnih, ogrjevnih i klimatizacijskih uređaja. Zbog toga je potrebno uspostaviti program „Inteligentna energija u Europi”.

(52)

Program „Inteligentna energija u Europi” trebao bi doprinijeti postizanju općenitih ciljeva poboljšanja energetske raznovrsnosti i sigurnosti opskrbe te pospješiti konkurentnost tvrtki Unije, pogotovo MSP-ova, a istodobno štititi okoliš, ispunjavajući međunarodne obveze u ovom području. Mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti iz tog posebnog programa trebale bi se također usredotočiti na tehnološka poboljšanja u proizvodnim procesima i ponuditi porast učinkovitosti putem poboljšane transportne logistike.

(53)

Za postizanje najboljeg učinka utvrđene strategije u području održive energije nije potrebna samo stalna potpora Zajednice u razvoju i provedbi politike te rješavanju netehnoloških prepreka putem pojačanih promotivnih kampanja, nego prvenstveno potpora ubrzanom ulaganju i stimuliranje prihvaćanja inovativnih tehnologija od strane tržišta u cijeloj Zajednici.

(54)

Usporedo s prednostima u odnosu na okoliš, obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost su među najbrže rastućim industrijskim granama Zajednice, te stvaraju nova i inovativna radna mjesta. Europska industrija obnovljive energije vodeća je u svijetu u području razvoja tehnologija za obnovljivu proizvodnju električne energije. Takve tehnologije su korisne za gospodarsku i društvenu koheziju i izbjegavaju rasipanje resursa.

(55)

Odluka br. 1230/2003/EZ prestaje važiti 31. prosinca 2006.

(56)

Tri od četiri posebna područja programa utvrđena Odlukom br. 1230/2003/EZ trebaju se nastaviti u okviru ovog okvirnog programa: i. promicanje energetske učinkovitosti i razumno korištenje energetskih resursa (SAVE); ii. promicanje novih i obnovljivih izvora energije (Altener); i promicanje energetske učinkovitosti i upotreba novih i obnovljivih izvora energije u prijevozu (STEER).

(57)

Međunarodnu dimenziju (Coopener) programa utvrđenu Odlukom br. 1230/2003/EZ potrebno je nastaviti u okviru novih instrumenata Zajednice za vanjsku pomoć kao dio tematskog programa o okolišu i održivom upravljanju prirodnim resursima, uključujući energiju. Međutim, potrebna je bliska povezanost između odgovarajućeg dijela tematskog programa i programa ‚Inteligentna energija u Europi’ kako bi se pomoglo MSP-ovima da iskoriste mogućnosti potencijalnih tržišta za inteligentnu energiju koja postoje izvan Europe.

(58)

U skladu s načelima dobrog upravljanja i bolje pravne regulacije Komisija je ovlastila neovisne stručnjake da izvrše ex ante evaluaciju obnovljenog višegodišnjeg programa Zajednice koji će nakon 31. prosinca 2006. naslijediti tekući program „Inteligentna energija u Europi”. Stručnjaci su u svojem izvještaju zaključili kako postoji potreba za nastavljanjem programa „Inteligentna energija u Europi” i nakon 2006. godine i te da ga je potrebno obnoviti tako da postane sveobuhvatan i ambiciozan instrument. Program treba zasnovati imajući u vidu daljnje poboljšanje europske snage i izvrsnosti u području održivih energetskih tehnologija i njihove primjene.

(59)

Potrebno je uzeti u obzir potrebu da se postigne jednostavnost pri korištenju i administrativno pojednostavljenje u provedbi Okvirnog programa. Komisija treba objaviti i u što većoj mjeri distribuirati priručnik za korisnike utvrđujući jasan, jednostavan i transparentan okvir osnovnih uvjeta za korisnike Okvirnog programa. Ovo bi posebno trebalo olakšati sudjelovanje MSP-ova. Priručnik za korisnike treba uključivati opis prava i obaveza korisnika; financijske odredbe kao što su opravdani troškovi i stupnjevi potpore; načela koja upravljaju administrativna pravila i postupke, posebno prijave s jednostavnim postupcima za korištenje koji, kada je to potrebno, primjenjuju postupak prijave u dva stupnja pod uvjetom da takav postupak ne obuhvaća vremensko razdoblje između evaluacije i potpisivanja ugovora; pravila za korištenje i širenje rezultata projekta; te načela evaluacije, odabira i odlučivanja o prijedlozima.

(60)

Na temelju analize ulaganja i dobiti, Komisija može upotrijebiti novu ili postojeću agenciju za provedbu Okvirnog programa kako je to predviđeno Uredbom Komisije (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o statutu izvršnih agencija ovlaštenih za provedbu određenih zadataka pri upravljanju programima Zajednice (24).

(61)

Okvirni program treba također podržavati razmatranja o budućim strukturama i potrebama u vezi s europskim inovacijskim politikama.

(62)

Države članice zbog potrebe za multilateralnim partnerstvima, transnacionalnom pokretljivošću i razmjenom informacija diljem Zajednice ne mogu u dovoljnoj mjeri postići ciljeve ove Odluke o poboljšanju konkurentnosti i inovacija Zajednice, te se one stoga zbog prirode samog djelovanja i potrebnih mjera mogu na bolji način postići na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti na način utvrđen člankom 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti, a na način propisan tim člankom, ova Odluka ne prelazi okvire onoga što je potrebno za postizanje tih ciljeva.

(63)

Mjere potrebne za provedbu ove Odluke potrebno je donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlastih dodijeljenih Komisiji (25).

(64)

Uzimajući u obzir prirodu pitanja koja je potrebno riješiti u okviru posebnih programa, Komisiji trebaju pomagati različita povjerenstva zadužena za provedbu svakog posebnog programa. Ova povjerenstva moraju se sastajati istodobno i redovito, kako bi se na zajedničkim sastancima raspravljalo o pitanjima od horizontalnog ili zajedničkog interesa, na način na koji to utvrdi upravni odbor EIP-a u suradnji s Komisijom.

(65)

U interesu poboljšanja učinkovitosti i međusobne usklađenosti elementa Okvirnog programa potrebno je da Strateški savjetodavni odbor o konkurentnosti i inovaciji savjetuje Komisiju.

(66)

Odlukom br. 456/2005/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. travnja 2005. o uspostavljanju višegodišnjeg programa Zajednice s ciljem ostvarivanja bolje dostupnosti, lakše primjene i iskorištavanja digitalnih sadržaja u Europi (26) uspostavlja se višegodišnji program poznat kao „eContentplus”. Ova odluka će prestati važiti 31. prosinca 2008. Mjere predviđene da bi se digitalni sadržaji učinili dostupnijim, pristupačnijim i iskoristivijim trebaju se nastaviti i poslije tog datuma u skladu s Programom potpore politike za informacijske i komunikacijske tehnologije koji je utvrđen Odlukom.

(67)

Mjere predviđene Odluka 96/413/EZ potrebno je integrirati u Program za poduzetništvo i inovacije. Stoga je potrebno staviti izvan snage Odluku 96/413/EZ,

(a)

poticati konkurentnost poduzeća, posebno MSP-ova;

(b)

promicati sve vrste inovacija, uključujući eko inovacije;

(c)

ubrzati razvoj održivog, konkurentnog, inovativnog i inkluzivnog informacijskog društva;

(d)

promicati energetsku učinkovitost i primjenu novih i obnovljivih energetskih izvora u svim sektorima, uključujući prijevoz.

(a)

Program za poduzetništvo i inovacije;

(b)

Program potpore politike informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT);

(c)

Program „Inteligentna energija u Europi”.

(a)

zemalja Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP), u skladu s uvjetima utvrđenim u Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru;

(b)

država pristupnica i država kandidatkinja koje se koriste pretpristupnim strategijama, u skladu s općim načelima i općim propisima i uvjetima za sudjelovanje tih zemalja u programima Zajednice utvrđenim u pojedinim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o udruživanju;

(c)

zemalja zapadnog Balkana, u skladu s odredbama koje je s tim državama potrebno utvrditi nakon utvrđivanja okvirnih sporazuma o njihovom sudjelovanju u programima Zajednice;

(d)

drugim trećim državama, kada to dozvoljavaju sporazumi i postupci.

(a)

pristupa financijskim sredstvima za pokretanje i razvoj MSP-ova i ulaganje u inovacijske aktivnosti;

(b)

stvaranja okružja koje pogoduje suradnji među MSP-ovima, posebno u području prekogranične suradnje;

(c)

svih oblika inovacije u poduzećima;

(d)

eko inovacija;

(e)

kulture poduzetništva i inovacija;

(f)

gospodarske i administrativne reforme koje su u vezi s poduzetništvom i inovacijama.

(a)

povećanje opsega ulaganja fondova rizičnog kapitala i investicijskih sredstava koja potpomažu „poslovni anđeli” (business angels);

(b)

pružanje potpore instrumentima zaduživanja za MSP-ove;

(c)

poboljšanje financijskog okružja za MSP-ove i njihove spremnosti na ulaganja.

(a)

promicanje usluga koje podupiru MSP-ove;

(b)

doprinos mjerama koje pomažu i potiču MSP-ove na suradnju s drugim poduzećima i drugim inovacijskim akterima širom zemalja, uključujući sudjelovanje MSP-ova u području europske i međunarodne standardizacije;

(c)

promicanje i omogućavanje međunarodne gospodarske suradnje, uključujući i regionalnu razinu kroz mreže MSP-ova, dajući prednost suradnji i razvoju njihovih gospodarskih i industrijskih aktivnosti.

(a)

promicanje sektorski posebnih inovacija, klastera, inovacijskih mreža, javno-privatnih inovacijskih partnerstava i suradnje s nadležnim međunarodnim organizacijama i upravljanje inovacijama;

(b)

potpora nacionalnim i regionalnim programima za gospodarske inovacije;

(c)

potpora prihvaćanju inovativnih tehnologija i koncepata te inovativne primjene postojećih tehnologija i koncepata;

(d)

potpora uslugama za transnacionalni prijenos znanja i tehnologija i za zaštitu i upravljanje intelektualnim i industrijskim vlasništvom;

(e)

razvijanje i ispitivanje novih vrsta inovacijskih usluga;

(f)

promicanje tehnologije i znanja pomoću arhiviranja i prijenosa podataka.

(a)

potporu prihvaćanju tehnologija okoliša i eko inovacijskih aktivnosti;

(b)

sufinanciranje u fondovima rizičnog kapitala koji osiguravaju kapital, inter alia, tvrtkama koje ulažu u eko inovacije u skladu s postupkom navedenim u Prilogu II.;

(c)

poticanje eko inovacijskih mreža i klastera te javno-privatnih partnerstava, razvoj inovativnih poslovnih usluga te olakšavanje i promicanje eko inovacija;

(d)

promicanje novih i integriranih pristupa eko inovacijama u područjima kao što je upravljanje okolišem te izrada proizvoda, procesi i usluge koji ne štete okolišu, uzimajući u obzir njihov cjelokupni životni ciklus.

(a)

poticanje poduzetničkih sustava mišljenja, vještina i kulture i ravnotežu poduzetničkog rizika i nagrade, posebno za žene i mlade ljude;

(b)

poticanje gospodarskog okružja pogodnog za inovacije, razvoj i rast poduzetništva;

(c)

potporu razvoju politike i suradnji među akterima, uključujući transnacionalnu suradnju nacionalnih i regionalnih voditelja programa, imajući u vidu promicanje pristupačnosti programa i mjera kod MSP-ova;

(d)

poticanje nastajanja i preuzimanja poduzeća.

(a)

prikupljanje podataka, analizu i nadgledanje uspješnosti te razvijanje i usklađivanje političkih smjernica;

(b)

doprinošenje utvrđivanju i promicanju strategija konkurentnosti koje su povezane s industrijskim i uslužnim sektorom;

(c)

potporu uzajamnom učenju da bi se postigla izvrsnost u nacionalnim, regionalnim i lokalnim upravama.

(a)

pomoć za brzo rastuća i inovativna mala i srednja poduzeća (GIF);

(b)

jamstva za mala i srednja poduzeća (SMEG);

(c)

sustav za uspostavljanje institucija i kadrova (CBS).

(a)

doprinosi osnivanju i financiranju MSP-ova i smanjivanju rascjepa koji na tržištu kapitala prijeti vlasničkom i rizičnom kapitalu i sprečava MSP-ove da iskoriste svoj razvojni potencijal, s ciljem poboljšanja europskog tržišta poduzetničkog kapitala;

(b)

podupire inovativne MSP-ove s visokim potencijalom rasta, posebno ona koja provode istraživanja, razvoj i druge inovacijske aktivnosti.

—

prvi okvir, „GIF1” pokriva ulaganja u ranoj fazi (zametak i početak). Ulaže u specijalizirane fondove poduzetničkog kapitala, kao što su fondovi za rane faze, regionalni fondovi, fondovi usmjereni na posebne sektore, tehnologije ili istraživanja i tehnološki razvoj, i fondovi povezani s inkubatorima koji zauzvrat osiguravaju kapital MSP-ovima. Također može sufinancirati u fondove i investicijska sredstva koja potpomažu „poslovni anđeli”,

—

drugi okvir, „GIF2”, pokriva ulaganja u fazi širenja i ulaže u specijalizirane rizične fondove koji zauzvrat osiguravaju kapital ili kvazi-kapital za inovativne MSP-ove s visokim potencijalom rasta u njihovoj fazi širenja. GIF2 ulaganja izbjegavaju otkupni i zamjenski kapital predviđen za rasprodaju imovine.

(a)

osigurava protujamstva ili prema potrebi skupna jamstva za garancijske sustave koji djeluju u ovlaštenim državama;

(b)

osigurava izravna jamstava za bilo kojeg drugog prikladnog financijskog posrednika.

—

prvi okvir, (a) financiranje duga kroz zajmove ili leasing treba smanjiti određene poteškoće s kojima se susreću MSP-ovi u pristupanju financijama ili zbog većeg rizika koji se obično pripisuje investicijama u određenim aktivnostima vezanim uz znanje kao tehnološki razvoj, inovacije i prijenos tehnologije ili zbog nedostatnih jamstava;

—

drugi okvir, (b) financiranje mikrokreditima, treba potaknuti financijske institucije na veću ulogu u davanju zajmova u manjim iznosima koji bi obično uključivali proporcionalno višu jedinicu manipulativnih troškova za zajmoprimce s nedostatnim jamstvima. Osim jamstava ili protujamstava, financijski posrednici mogu primiti potpore za djelomičnu nadoknadu visokih administrativnih troškova tipičnih za financiranje mikrokreditima;

—

treći okvir, (c) jamstva za investicijski kapital ili kvazi-kapital u MSP-ovima, treba uključivati investicije koje osiguravaju početni kapital i/ili kapital u početnoj fazi kao i financiranje u srednjoj fazi, kako bi se smanjile specifične poteškoće s kojima se susreću MSP-ovi zbog svoje slabe financijske strukture kao i onih koja se pojavljuju zbog prijenosa vlasništva,

—

četvrti okvir, (d) sekuritizacija financijskog portfelja duga MSP-ova pokreće dodatno financiranje duga za MSP-ove u okviru odgovarajućih rješenja za raspodjelu rizika s ciljanim institucijama. Potpora tim transakcijama je za poduzeće uvjetovana obvezivanjem da u razumnom vremenskom roku namijeni značajan dio likvidnosti, koji je posljedica pokrenutog kapitala, za nove zajmove za MSP-ove. Iznos tog novog financiranja duga izračunava se u odnosu na iznos jamčenog rizika portfelja i dogovara se, zajedno s vremenskim razdobljem, sa svakom institucijom izvorom pojedinačno.

(a)

unapređuje stručnosti u investiranju i tehnologiji fondova i ostalih financijskih posrednika koji ulažu u inovativne MSP-ove ili one s potencijalom rasta;

(b)

potiče nabavu kredita za MSP-ove kroz unapređivanje postupaka procjene kredita za zajmove MSP-ovima.

(a)

informacija, povratnih informacija, gospodarsku suradnju i internacionalizaciju usluga;

(b)

usluge za inovaciju i prijenos tehnologije i znanja;

(c)

usluge koje potiču sudjelovanje MSP-ova u Sedmom okvirnom programu za istraživanja i tehnološki razvoj.

(a)

studije, prikupljanje podataka, izvještaji i publikacije na podlozi, gdje je to moguće, službenih statistika;

(b)

twinning projekte i okupljanja stručnjaka, uključujući stručnjake iz javnih ustanova, stručnjake iz MSP-ova i druge zainteresirane strane, konferencije i druga događanja;

(c)

podizanje svijesti, umrežavanje i druge srodne aktivnosti;

(d)

mjerenje nacionalne i regionalne uspješnosti i rad na dobrim praksama, uključujući njihovo širenje i provedbu.

(a)

analizu i nadgledanje konkurentnosti i sektorskih pitanja, uključujući godišnji izvještaj Komisije o konkurentnosti europske industrije;

(b)

procjene pripremljenosti na učinak mjera Zajednice posebno važnih za konkurentnost poduzeća i njihovo objavljivanje uz isticanje područja postojećeg zakonodavstva koje je potrebno pojednostaviti ili potrebe za novim zakonskim mjerama koje bi pospješile privlačnost inovacije u Zajednici;

(c)

evaluacija posebnih aspekata ili posebnih provedbenih mjera u vezi s Programom za poduzetništvo i inovacije;

(d)

širenje prikladnih informacija u vezi s Programom za poduzetništvo i inovacije.

(a)

mjere potrebne za njegovu provedbu;

(b)

prioritete;

(c)

kvalitativne i kvantitativne ciljeve;

(d)

primjerene kriterije procjene te kvalitativne i kvantitativne pokazatelje za analizu učinkovitosti u postizanju rezultata koji će doprinijeti postizanju ciljeva određenih programa i Okvirnog programa kao cjeline;

(e)

radne rasporede;

(f)

pravila sudjelovanja;

(g)

kriterije za odabir i procjenu mjera.

(a)

razvoj jedinstvenog europskog informacijskog prostora i jačanje unutarnjeg tržišta za proizvode i usluge informacijskih i komunikacijskih tehnologija, kao i proizvode i usluge temeljene na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama;

(b)

poticanje inovacija putem šire primjene i investiranja u informacijske i komunikacijske tehnologije;

(c)

razvoj uključivog informacijskog društva i učinkovitijih i uspješnijih usluga u područjima javnog interesa, te poboljšanja kvalitete života.

(a)

osiguravanje mobilnog pristupa uslugama koje se temelje na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te stvaranje prikladnih okvirnih uvjeta za brzu, prikladnu i uspješnu konvergenciju digitalnih komunikacija i usluga, uključujući, između ostalog, međudjelovanje, korištenje otvorenih standarda i aspekata sigurnosti i povjerenja;

(b)

poboljšanje uvjeta za razvoj digitalnog sadržaja, uzimajući u obzir višejezičnost i kulturnu raznolikost;

(c)

praćenje europskog informacijskog društva putem sakupljanja podataka i analize razvoja, dostupnosti i korištenja digitalnih komunikacijskih usluga, uključujući razvoj interneta, pristup i prihvaćanje širokopojasne mreže kao i razvoj sadržaja i usluga.

(a)

poticanje inovacija kod postupaka, usluga, proizvoda koji se temelje na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, posebno u MSP-ovima i javnim službama, uzimajući u obzir preduvjete za potrebne vještine;

(b)

omogućavanje javne i privatne interakcije kao i partnerstva s ciljem poticanja inovacija i ulaganja u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama;

(c)

promicanje i podizanje svijesti o mogućnostima i pogodnostima informacijskih i komunikacijskih tehnologija i novih aplikacija informacijskih i komunikacijskih tehnologija za građane, javnu upravu i poduzeća, uključujući jačanje povjerenja i otvorenosti prema novim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te poticanje rasprave na razini cijele Europe o nastajućim informacijskim i komunikacijskim trendovima i razvojima.

(a)

širenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija, uključujući digitalni sadržaj, dostupnost i digitalnu pismenost;

(b)

učvršćivanje povjerenja i pouzdanja kao i potporu kod korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, pri čemu se upućuje prije svega na mjere privatnosti;

(c)

poboljšanje kvalitete, učinkovitosti, raspolaganja i dostupnosti elektroničkih usluga u područjima javnog interesa i kod sudjelovanja putem informacijskih i komunikacijskih tehnologija, uključujući, prema potrebi, interoperativne, paneuropske ili prekogranične usluge kao i razvoj obrazaca općeg interesa te dijeljenja dobre prakse.

(a)

projekti, uključujući provedbu, pilot projekti te projekti tržišne replikacije;

(b)

postupci najbolje prakse kako bi se proširila znanja te iskustva diljem Zajednice;

(c)

tematske mreže koje povezuju niz ulagača oko zadanog cilja kako bi se koordinirale aktivnosti i prijenos znanja.

(a)

studije, prikupljanje podataka, ankete i publikacije temeljene, ako moguće, na službenim statistikama;

(b)

sastanci stručnjaka, uključujući stručnjake iz javnih institucija, stručnjake iz sektora MSP-ova i druge zainteresirane strane, konferencije i drugi događaji;

(c)

podizanje svijesti, umrežavanje i druge odgovarajuće aktivnosti;

(d)

usporedne analize nacionalnih rezultata i rad na dobroj praksi, uključujući njihovo širenje i provedbu.

(a)

promicanje, širenje, obavješćivanje i komuniciranje;

(b)

izmjena informacija, znanja i iskustava, organiziranje konferencija, seminara, radionica ili drugih sastanaka te upravljanje grupnim aktivnostima.

(a)

mjere potrebne za njegovu provedbu;

(b)

prioriteti;

(c)

kvalitativni i kvantitativni ciljevi;

(d)

primjereni kriteriji procjene te kvalitativni i kvantitativni indikatori za analizu učinkovitosti pri postizanju rezultata koji će doprinijeti dostignuću ciljeva određenih programa i Okvirnog programa kao cjeline;

(e)

radni rasporedi;

(f)

pravila sudjelovanja;

(g)

kriteriji za odabir i procjenu mjera.

(a)

jačanje energetske učinkovitosti i razumno korištenje izvora energije;

(b)

promicanje novih i obnovljivih izvora energije i poricanje energetske raznolikosti;

(c)

promicanje energetske učinkovitosti i korištenje novih i obnovljivih izvora energije u prijevozu.

(a)

osiguravanje dijelova potrebnih za unapređenje održivosti, razvoj potencijala gradova i regija, kao i pripremu zakonodavnih mjera potrebnih za ostvarivanje povezanih strateških ciljeva; razvoj sredstava i instrumenata za praćenje, nadgledanje i procjenu utjecaja mjera koje su prihvatile Zajednica i države članice na područjima kojima se bavi taj program;

(b)

poticajno ulaganje diljem država članica u nove i najbolje tehnologije u područjima energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i energetske raznolikosti, uključujući ulaganje u prijevoz, i to smanjenjem razlika između uspješne demonstracije inovativnih tehnologija i njihovog djelotvornog nastupa na širokom tržištu kako bi se postigao visok stupanj ulaganja u javnom i privatnom sektoru, promicanjem ključnih strateških tehnologija, smanjenjem troškova, povećanjem tržišnog iskustva i doprinosom smanjenju financijskih rizika i drugih zapaženih rizika te prepreka koje sprečavaju ovu vrstu ulaganja;

(c)

uklanjanje netehnoloških prepreka učinkovitih i inteligentnih uzoraka energetske proizvodnje i potrošnje putem promicanja stvaranja institucionalnih kapaciteta između ostalog na lokalnoj i regionalnoj razini, putem podizanja svijesti, ponajprije kroz obrazovni sustav, poticanjem razmjene iskustava i stručnog znanja među glavnim sudionicima, tvrtkama i građanima općenito te poticanjem širenja najbolje prakse i najboljih dostupnih tehnologija, prije svega sredstvima za njihovo promicanje na razini cijele Zajednice.

(a)

poboljšanje energetske učinkovitosti i razumno korištenje energije, prije svega u građevinskom i industrijskom sektoru, s izuzetkom aktivnosti navedenih u članku 41.;

(b)

poticanje pripreme zakonodavnih mjera i njihove primjene.

(a)

promicanje novih i obnovljivih izvora energije za centraliziranu i decentraliziranu proizvodnju električne struje, topline i hlađenja, te time poticanje raznolikosti izvora energije, s izuzetkom aktivnosti navedenih u članku 41.;

(b)

integriranje novih i obnovljivih izvora energije u lokalno okruženje i energetske sustave;

(c)

podržavanje pripreme zakonodavnih mjera i njihove primjene.

(a)

podržavanje inicijativa koje se odnose na sve aspekte prijevoza u pogledu energije i raznolikosti goriva;

(b)

promicanje obnovljivih goriva i energetske učinkovitosti u prijevozu;

(c)

podržavanje pripreme zakonodavnih mjera i njihove primjene.

(a)

integraciju energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u nekoliko područje gospodarstva;

(b)

kombiniranje različitih instrumenata, alata i faktora u sklopu iste aktivnosti i projekta.

(a)

strateške studije na temelju zajedničke analize i redovitog praćenja tržišnih razvoja i energetskih trendova za pripremu budućih zakonodavnih mjera ili za provjeru postojećeg zakonodavstva te, s obzirom na funkcioniranje unutarnjeg energetskog tržišta, za provedbu srednjoročne i dugoročne strategije u području energije za promicanje održivog razvoja, kao i za pripremu dugoročnih dobrovoljnih obveza s industrijom i drugim vlasnicima udjela i za razvoj standarda, sustava označivanja i certificiranja, ako potrebno i u suradnji s trećim državama i međunarodnim organizacijama;

(b)

stvaranje, povećanje ili reorganizacija struktura i instrumenata održivog energetskog razvoja, uključujući upravljanje energijom na lokalnoj i regionalnoj razini, i razvoj prikladnih financijskih proizvoda i tržišnih instrumenata, temeljeno na iskustvu prijašnjih i sadašnjih mreža;

(c)

promicanje održivih energetskih sustava i opreme kako bi se dalje ubrzalo njihovo prodiranje na tržište i poticanje ulaganja kako bi se omogućio prijelaz s prikazivanja na prodaju učinkovitijih tehnologija, kampanje podizanja svijesti i stvaranje institucionalnih kapaciteta;

(d)

razvoj informacijskih i obrazovnih struktura te struktura za obuku, korištenje rezultata, promicanje i širenje stručnog znanja i najbolje prakse uključujući sve potrošače, širenje rezultata aktivnosti i projekata, te suradnja s državama članicama putem radnih mreža;

(e)

nadzor provedbe i utjecaj zakonodavnih i poticajnih mjera Zajednice.

(a)

mjere potrebne za njegovu provedbu;

(b)

prioritete;

(c)

kvalitativne i kvantitativne ciljeve;

(d)

primjerene kriterije procjene te kvalitativne i kvantitativne pokazatelje za analizu učinkovitosti u postizanju rezultata koji će doprinijeti dostizanju ciljeva posebnih programa i Okvirnog programa kao cjeline;

(e)

radne rasporede;

(f)

pravila sudjelovanja;

(g)

kriterije za odabir i procjenu mjera.

(a)

Odbor za Program za poduzetništvo i inovacije, pod nazivom Upravni odbor za Program za poduzetništvo i inovacije (EIPC);

(b)

Odbor pri Programu potpore politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija, pod nazivom Upravni odbor za Program potpore politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICTC);

(c)

Odbor za Program „Inteligentna energija u Europi”, pod nazivom Upravni odbor Programa „Inteligentna energija u Europi” (IEEC).

(a)

60 % ukupnog proračuna za izvođenje Programa poticanja poduzetništva i inovacija, od čega će otprilike jedna petina biti namijenjena za poticanje eko inovacija;

(b)

20 % ukupnog proračuna za izvođenje programa informacijske i komunikacijske tehnologije;

(c)

20 % ukupnog proračuna za izvođenje Programa „Inteligentna energija u Europi”.

—

ukupno trajanje dotičnog instrumenta i odgovarajućih preduvjeta praćenja koji sežu izvan okvira proračunskog obvezujućeg razdoblja,

—

države koje zadovoljavaju uvjete,

—

stupanj inovacije i kompleksnosti instrumenta,

—

broj povezanih aktivnosti poput istraživanja tržišta, identificiranje i pregovaranje s posrednicima, strukturiranje dogovora, promatranje i izvješćivanje.

—

nove fondove koji bi mogli imati posebno snažnu katalitičku ulogu u razvoju tržišta rizičnim kapitalom za određenu tehnologiju ili u određenoj regiji,

—

fondove s naglaskom na ulaganje u MSP-ove aktivne u području eko inovacija,

—

fondove koje su pokrenule skupine upravitelja početnika.

—

opseg financiranja (dug, temeljni kapital ili prividni temeljni kapital) koji stoji na raspolaganju MSP-ovima, i/ili

—

pristup MSP-ova financijama, i/ili

—

rizik dotičnog posrednika kod financiranja MSP-ova.

—

za GIF, broj postignutih MSP-ova i broj ostvarenih radnih mjesta,

—

stopu povrata ulagačima,

—

za instrument za MSP-ove, broj i vrijednost zajmova koje su osigurali financijski posrednici za MSP-ove, broj postignutih MSP-ova te broj i vrijednost nepodmirenih zajmova,

—

za inicijalni kapital, broj ili organizacije kojima se pružila potpora te volumen ulaganja temeljnog kapitala,

—

za partnerstvo, broj podržanih posrednika i postignutih MSP-ova,

—

posebni rezultati u smislu ekoloških inovacija.

(a)

Informacije, povratne informacije, poslovna suradnja i usluge internacionalizacije

(b)

Usluge za inovaciju i prijenos tehnologije i znanja:

(c)

Usluge koje potiču sudjelovanje MSP-ova u Sedmom okvirnom programu za istraživanja i tehnološki razvoj: