Uspjesi srpske vojske u balkanskim ratovima i postupci austrijskih predstavnika vlasti doveli su ... more Uspjesi srpske vojske u balkanskim ratovima i postupci austrijskih predstavnika vlasti doveli su do jačanja protuaustrijskoga duha u Splitu. Zahvaljujući nekolicini tadašnjih projugoslavenski orijentiranih pisaca i političara nastala je više puta korištena fraza o Splitu kao „najjugoslavenskijem gradu.“ Nije, stoga, nikakvo iznenađenje što su stvaranjem prve jugoslavenske države očekivanja građana bila velika, napose što je gubitkom Zadra upravo Split postao političko i gospodarsko sjedište istoimene oblasti i Primorske banovine. Očekivalo se, naime, da će grad postati vodeća jugoslavenska pomorska luka te se snažnije infrastrukturno (u prvom redu željeznički) povezati s ostatkom zemlje. Velika očekivanja nisu se ispunila. Uz nebrigu režima, sami razvoj grada dodatno su opterećivali lokalni sukobi i milijunski dugovi, nastali upravo vođenjem politike koja je očekivala veći razvoj grada. Budući da je zagovaranje komunalne, a ne stranačke politike u prvom planu s vremenom postalo spor...
Zbornik znanstvenih radova Vladan Desnica i Split (1920. – 1945.) sadržava clanke koji su nastali... more Zbornik znanstvenih radova Vladan Desnica i Split (1920. – 1945.) sadržava clanke koji su nastali na temelju priopcenja s Desnicinih susreta 2014., održanih u Splitu 19. i 20. rujna te u Islamu Grckom 21. rujna 2014. godine. Potpisani urednici osjecaju potrebu naglasiti da su za uspjesan rad skupa, bitnu pretpostavku za nastanak ovog zbornika, zaslužni kolege s Filozofskog fakulteta Sveucilista u Splitu, a narocito prof. dr. sc. Aleksandar Jakir, dekan Filozofskog fakulteta, koji je i sam bio sudionik skupa. Sedamnaest od devetnaest sudionika preradilo je svoja priopcenja u clanke. Njihovi su radovi prije svega svjedocanstva vlastitih istraživanja, ali oni zrcale i ucinke nerijetko pasionirane pa i vrlo polemicne rasprave na samom skupu. Najvise se raspravljalo, dakako, o Vladanu i dr. Urosu Desnici, potom o drugim, najcesce znamenitim Splicanima tog doba, ali i o splitskim pucanima te o tadasnjoj velikoj urbanoj transformaciji Splita, licu i nalicju kulturnih i umjetnickih inovacij...
U radu se proučava namjera splitskih međuratnih nacionalističkih novina da se stvori “kult ličnos... more U radu se proučava namjera splitskih međuratnih nacionalističkih novina da se stvori “kult ličnosti” kralja Aleksandra I. Karađorđevića, osobito od uvođenja diktature 1929. godine. Iako kult u stvarnosti nikada nije zaživio onoliko koliko se očekivalo, jugoslavenske nacionalističke novine, a koji put i novine bez nacionalističkoga predznaka, Aleksandru su pripisivale razne počasti, među kojima se ističu titule stvoritelja, spasitelja i mučenika države.
Uspjesi srpske vojske u balkanskim ratovima i postupci austrijskih predstavnika vlasti doveli su ... more Uspjesi srpske vojske u balkanskim ratovima i postupci austrijskih predstavnika vlasti doveli su do jačanja protuaustrijskoga duha u Splitu. Zahvaljujući nekolicini tadašnjih projugoslavenski orijentiranih pisaca i političara nastala je više puta korištena fraza o Splitu kao „najjugoslavenskijem gradu.“ Nije, stoga, nikakvo iznenađenje što su stvaranjem prve jugoslavenske države očekivanja građana bila velika, napose što je gubitkom Zadra upravo Split postao političko i gospodarsko sjedište istoimene oblasti i Primorske banovine. Očekivalo se, naime, da će grad postati vodeća jugoslavenska pomorska luka te se snažnije infrastrukturno (u prvom redu željeznički) povezati s ostatkom zemlje. Velika očekivanja nisu se ispunila. Uz nebrigu režima, sami razvoj grada dodatno su opterećivali lokalni sukobi i milijunski dugovi, nastali upravo vođenjem politike koja je očekivala veći razvoj grada. Budući da je zagovaranje komunalne, a ne stranačke politike u prvom planu s vremenom postalo spor...
Zbornik znanstvenih radova Vladan Desnica i Split (1920. – 1945.) sadržava clanke koji su nastali... more Zbornik znanstvenih radova Vladan Desnica i Split (1920. – 1945.) sadržava clanke koji su nastali na temelju priopcenja s Desnicinih susreta 2014., održanih u Splitu 19. i 20. rujna te u Islamu Grckom 21. rujna 2014. godine. Potpisani urednici osjecaju potrebu naglasiti da su za uspjesan rad skupa, bitnu pretpostavku za nastanak ovog zbornika, zaslužni kolege s Filozofskog fakulteta Sveucilista u Splitu, a narocito prof. dr. sc. Aleksandar Jakir, dekan Filozofskog fakulteta, koji je i sam bio sudionik skupa. Sedamnaest od devetnaest sudionika preradilo je svoja priopcenja u clanke. Njihovi su radovi prije svega svjedocanstva vlastitih istraživanja, ali oni zrcale i ucinke nerijetko pasionirane pa i vrlo polemicne rasprave na samom skupu. Najvise se raspravljalo, dakako, o Vladanu i dr. Urosu Desnici, potom o drugim, najcesce znamenitim Splicanima tog doba, ali i o splitskim pucanima te o tadasnjoj velikoj urbanoj transformaciji Splita, licu i nalicju kulturnih i umjetnickih inovacij...
U radu se proučava namjera splitskih međuratnih nacionalističkih novina da se stvori “kult ličnos... more U radu se proučava namjera splitskih međuratnih nacionalističkih novina da se stvori “kult ličnosti” kralja Aleksandra I. Karađorđevića, osobito od uvođenja diktature 1929. godine. Iako kult u stvarnosti nikada nije zaživio onoliko koliko se očekivalo, jugoslavenske nacionalističke novine, a koji put i novine bez nacionalističkoga predznaka, Aleksandru su pripisivale razne počasti, među kojima se ističu titule stvoritelja, spasitelja i mučenika države.
Uploads