Perućac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Perućac


Pogled na naselje Perućac i reku Drinu sa Tare

Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Zlatiborski
Opština Bajina Bašta
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 845
Geografija
Koordinate 43°57′14″N 19°25′16″E / 43.954°N 19.421166°E / 43.954; 19.421166
Nadmorska visina 316 m
Perućac na mapi Srbije
Perućac
Perućac
Perućac (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 31256
Pozivni broj 031
Registarska oznaka UE


Koordinate: 43° 57′ 14" SGŠ, 19° 25′ 16" IGD

Perućac je naselje u Srbiji u opštini Bajina Bašta u Zlatiborskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 845 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 687 stanovnika). U rejonu sela se nalazi hidroelektrana „Bajina Bašta“ i nekropola stećaka Mramorje, iz XIV veka.

Nekropola stećaka

[uredi | uredi kod]

Mramorje ili Bagruša je srednjovekovna nekropola stećaka koja spada među najočuvanije nekropole tog podneblja[1]. Potiče iz XIV veka i prostire se između reke Drine i magistralnog puta koji prati njen tok, na samom ulazu u naselje. Lokalitet se nalazi pod zaštitom Republike Srbije, kao spomenik kulture od izuzetnog značaja[1][2], ali je i pored toga ugrožen rekom Drinom sa jedne i širenjem samog Perućca, sa druge strane[1].

Geografija

[uredi | uredi kod]

U naselju Perućac, teče verovatno najkraća reka u svetu. Duga je ravno 365 metara, pa mnogi kažu da je reka Vrelo, bistra kao oko, duga - godinu dana. Ova reka koja se posle kraćeg toka i predivnog vodopada uliva u Drinu, ima sve što imaju i one mnogo veće svetkse reke - veliki, moćni izvor iz koga kulja beličasta voda, jedan ribnjak na desnoj obali, vodenicu na levoj, jednu levu pritoku u vidu bistrog potočića, naselje na levoj obali, dva mosta.

Drina sa rekom Vrelo je u akciji izbora sedam srpskih čuda prirode u organizaciji Turističke organizacije Srbije proglašena za prvu prirodnu lepotu Srbije.

Demografija

[uredi | uredi kod]

U naselju Perućac živi 691 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,4 godina (40,3 kod muškaraca i 42,3 kod žena). U naselju ima 317 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,67.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 608 [3]
1953. 629
1961. 666
1971. 569
1981. 802
1991. 687 683
2002. 860 845
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
832 98.46%
Crnogorci
  
3 0.35%
Jugosloveni
  
2 0.23%
Hrvati
  
1 0.11%
Makedonci
  
1 0.11%
nepoznato
  
3 0.35%


Galerija slika

[uredi | uredi kod]

Vidi još

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 Spomenici kulture u Srbiji: Nekropola stećaka (sajt SANU) (sh) (en)
  2. „Spomenici kulture od izuzetnog značaja“ Arhivirano 2008-10-15 na Wayback Machine-u (Ministarstvo kulture Republike Srbije) (sh)
  3. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  4. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Spoljašnje veze

[uredi | uredi kod]



Naseljena mesta opštine Bajina Bašta

Bajina Bašta • Bačevci • Beserovina • Višesava • Gvozdac • Dobrotin • Draksin • Dub • Zaglavak • Zaovine • Zarožje • Zaugline • Zlodol • Jagoštica • Jakalj • Jelovik • Konjska Reka • Kostojevići • Lug • Lještansko • Mala Reka • Obajgora • Ovčinja • Okletac • Pepelj • Perućac • Pilica • Pridoli • Rastište • Rača • Rogačica • Sijerač • Solotuša • Strmovo • Cerje • Crvica