Presijan
Kan Presijan (bug. Пресиян) je bio bugarski kan od 836. do 852. godine. Bio je sin plemića Zvinica[1] i brat bugarskog kana Malamira.
Nakon uspešnog rata protiv Vizantije, Presijan je osvojio zemlju slovenskog plemena Smoljani - zapadne Rodope i zemlju od reke Strume do Egejskog mora, severnu Makedoniju i južni Epir do Jadranskog mora. Presijan je dovršio vojno-administrativno uređenje kneza Omurtaga i podelio Bugarsku na 10 upravnih jedinica.
Bugarski kan Presijan napada srpske zemlje 839. godine. Invazija je dovela do trogodišnjeg rata sa Srbijom, u kome je pobedio srpski knez Vlastimir. Vlastimirova vojska je proterala Presijana sa srpske teritorije. Pored toga što nije ostvario teritorijalnu dobit, kan Presijan je pretrpeo velike gubitke zbog srpske taktičke prednosti u brdima. Rat je završen smrću cara Teofila 842. godine, čime je Vlastimir oslobođen obaveza prema Vizantijskom carstvu.
- ↑ Г.И.Б.И., Том IX — Произведения на Теофилакт Охридски, архиепископ български, отнасящи се до българската история, част 2 - Мъченичество на 15-те тивериополски мъченици, Издателство на Българската Академия на Науките, С., 1994, стр. 67
- Jordan Andreev, Ivan Lazarov, Plamen Pavlov, Koj koj e v srednovekovna Bălgarija, Sofia 1999.
- Vasil Zlatarski, Istorija na bălgarskata dăržava, 1:1, Sofia, 1918.
- (primary source), Bahši Iman, Džagfar Tarihy, vol. III, Orenburg 1997.
- De Administrando Imperio by Constantine Porphyrogenitus, edited by Gy. Moravcsik and translated by R. J. H. Jenkins, Dumbarton Oaks Center for Byzantine Studies, Washington D. C., 1993
- Bury, J. B. (2008). History of the Eastern Empire from the Fall of Irene to the Accession of Basil: A.D. 802-867. ISBN 1-60520-421-8.
- Fine, John Van Antwerp (1991). The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century. Michigan: The University of Michigan Press. ISBN 0-472-08149-7.
- Runciman, Steven (1930). A history of the First Bulgarian Empire. London: G. Bell & Sons.
| Prethodnik: Malamir |
Kan Bugarske | Nasljednik: Boris I Mihailo |