Zdenko Kalin
Zdenko Kalin | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 11. april 1911. |
Mesto rođenja | Solkan, kod Gorice, Austrougarska monarhija |
Datum smrti | 11. novembar 1990.79 god.) ( |
Mesto smrti | Ljubljana, SFR Jugoslavija |
Zdenko Kalin (Solkan kod Gorice, 11. april 1911. — Ljubljana, 11. novembar 1990) je bio jugoslovenski i slovenački vajar.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je 11. aprila 1911. godine u Solkanu kod Gorice. Nakon italijanske aneksije slovenačkog primorja, porodica mu se odselila u Kraljevinu SHS. U odabiru profesije sledio je svog starijeg brata Borisa. Diplomirao je na Akademiji likovnih umetnosti u Zagrebu 1934. godine. Prvi put je izlagao 1935. godine. Samostalne je izložbe imao u Ljubljani i Slovenj Gradecu. Učestvovao je i na brojnim izložbama jugoslovenske umetnosti u zemlji i inostranstvu i to Saveza likovnih umetnika Jugoslavije, Društva slovenačkih likovnih umetnika, Trijenala u Beogradu, Salonu u Rijeci, Bijenala u Veneciji kao i na izložbama jugoslovenskog likovnog stvaralaštva u Rimu, Milanu, Pragu, Varšavi, Zagrebu, Ljubljani, Moskvi, Lenjingradu, Bratislavi, Krakovu, Ženevi, Budimpešti, Cetinju, Beogradu i ostalim gradovima.
Bio je jedan od osnivača Kluba nezavisnih slovenačkih likovnih umetnika 1937. godine. Za svoj rad primio je više nagrada i priznanja. Bavio se i pedagoškim radom, a od 1948. godine je delovao kao profesor vajarstva na Akademiji likovnih umetnosti u Ljubljani.
Umro je 11. novembra 1990. godine u Ljubljani.
Stvaralaštvo[uredi | uredi izvor]
Neka njegova dela u Ljubljani su spomenik Simonu Gregorčiču (1937), Pastir ili Dečak s frulom (1942), Spomenik i grobnica na Urhu (1955), spomenik Borisu Kidriču (1960), Spomenik pionirima palim u NOB-u (1962) i ostalo.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Revolucionarno kiparstvo. „Spektar“, Zagreb 1977. godina.