Kuprin Aleksandr
Aleksandr Ivanovič Kuprin (ven.: Александр Иванович Куприн; sünd. 7. sügüz'ku 1870, Narovčat-lidn, Penzan gubernii, Venäman imperii — kol. 25. eloku 1938, Leningrad, NSTÜ) oli venämalaine kirjutai.
Kirjuti prozad venän kelel realizman žanras, literaturižen peizažan mastar. Sädi starinoid da p'jesid, äi sanutesid i očerkoid. Severz'-se sädusid om ekraniziruidud.
Biografii[vajehta | vajehtada tekst]
Kuprinan laps'aig mäni Moskvas. Mez' oli pästnus sodaškolaspäi, služi armijas i läksi erindha poručikan arvonke vl 1894. Sirdi Kijevha, ajeli imperijadme, kodvi ičtaze äjiš radmižiš. Vl 1901 sirdi Piterihe i radoi literaturižiš aiglehtesiš. Vspäi 1909 Kuprin eli Gatčinas kanzanke ičeze pertiš. Vozil 1920−1937 kirjutai eli Parižas, sid' pördui Venämaha, no koli pigai rakaspäi.
Mez' oli naižiš kahtišti. Kaks' tütärt, üksin jogahižes naimiželospäi, kändihe täuz'kaznuzikš. Jäl'gnikad koliba lapsetomil, oiktoid eläbid jäl'gnikoid ei ole.
Starinad da romanad[vajehta | vajehtada tekst]
- 1892 — «Pimeduses» (ven.: Впотьмах)
- 1896 — «Moloh» (Молох)
- 1897 — «Armijan praporššik» (Прапорщик армейский)
- 1898 — «Olesä» (Олеся)
- 1900 — «Katkelmasel» / «Kadetad» (На переломе / Кадеты)
- 1905 — «Tora kahten kesken» (Поединок)
- 1908 — «Sulamif'» (Суламифь)
- 1909−1915 — «Haud» (Яма)
- 1910 — «Braslet granatan mujun» (Гранатовый браслет)
- 1913 — «Nozol päiväine» (Жидкое солнце)
- 1917 — «Solomonan tähtaz» (Звезда Соломона)
- 1928 — «Ph. Isaakii Dalmacijalaižen kumpal» (Купол св. Исаакия Далматского)
- 1929 — «Aigan kezr» (Колесо времени)
- 1928−1932 — «Junkerad» (roman, Юнкера)
- 1933 — «Žaneta» (Жанета)
Homaičendad[vajehta | vajehtada tekst]
- ↑
[[:ru:Питляр,_Эсфирь_Хаскелевна|Питляр Э. Х.]]_[http://feb-web.ru/feb/kle/kle-abc/ke3/ke3-9083.htm_Куприн]_//_[[:ru:Краткая_литературная_энциклопедия|Краткая_литературная_энциклопедия]] :_[[:ru:Большая_российская_энциклопедия_(издательство)|Советская_энциклопедия]],_1962._—_Т. 3._—_ М.