Puččini Džakomo
Džakomo Antonio Domeniko Mikele Sekondo Maria Puččini (ital.: Giacomo Antonio Domenico Michele Secondo Maria Puccini [ˈdʒaːkomo putˈtʃiːni]; sünd. 22. tal'vku 1858, Lukk, Toskanan Sur' gercogkund, — kol. 29. kül'mku 1924, Brüssel', Bel'gii) oli italijalaine muzikankirjutai.
Sädused[vajehta | vajehtada tekst]
Puččini sädi kümne operad italijan kelel vspäi 1884. Operad oma sätud erazvuiččiden kirjutajiden kirjoiden i p'jesiden mödhe teatran täht.
Ei ole ezivändoid hänen melodižiš operoiš. Valitud sädused: «Bogemkund» (ital.: La bohème, 1896), «Toska» (Tosca, 1900), «Batterfläi-madam» (Madama Butterfly, 1904), i «Turandot» (mugažo italijan kelel, 1924, jäti kesken).
Biografii[vajehta | vajehtada tekst]
Džakomo oli sündnu jumalankodin muzikantoiden kanzha. Kaik oli ühesa last Mikele Puččini-tatan i Al'bina Magi-maman perehes. Tatan kolendan jäl'ghe kuz'vozne Džakomo oli kazvatadud Fortunato Madži-dädän-muzikankirjutajan (1839−1882) da muzikpedagogan kanzas i sai muzikaližen opendusen aigašti. Ühtni Lukk-lidnan päjumalanpertin horha, möhemba sai radnikust siš, vändi organal i oli hormeisteral.
Jätksi opendamišt Milanan konservatorijas, oli otnus muzikha siš nell' vot. Koumanz' «Manon Lesko»-oper (Manon Lescaut, 1893) toi tetabut muzikankirjutajale, nellänz' «Bogemkund» — mail'man hoštust.
Kanz[vajehta | vajehtada tekst]
Džakomo Puččini oli nainu vspäi 1904, El'vira Gemignani (neiččel Bonturi, 1860−1930) oli hänen ak. Hö tegiba tundmust i besedoičeškanzihe vl 1884, Antonio-poig (1886−1946) sündui. Sil aigal El'vira eli naimiželos Narciso-mužikanke, kudamb oli akoiden paimen, koli-ki sudaruškan mužikan kädespäi vl 1903. Džakomon i El'viran naind ei olend vahv, mužik eli sudaruškoidenke, sidä kesken tetabidenke pajatajidenke naižidenke.