Temelje radiodifuziji u Hrvata postavila je u o�ujku godine 1924. skupina uglednih intelektualaca i poslovnih ljudi, koja je osnovala Radio klub Zagreb. Nakon dvogodi�njih napora, uspjeli su pribaviti koncesiju i druge dr�avne dozvole te utemeljiti Radio stanicu Zagreb koja je po�ela emitirati 15. svibnja 1926. godine. U sezoni 1927./28. telefonskim vodom preko Be�a stanica se pridru�ivala u zajedni�ke emisije "Mre�e srednjoeuropskih stanica" (Be�, Prag, Var�ava, Budimpe�ta ...), a u lipnju 1928. primljena je za punopravnog �lana UIR-a (Union Internationale de Radiodifusion) u �enevi zastupaju�i onda�nju Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, u kojoj, kao ni u ostalim dr�avama na prostoru jugoisto�ne Europe tada jo� nisu postojale druge radiodifuzne stanice.
Hrvatska radiotelevizija je stvarna sljednica Radio stanice Zagreb, koja je, pod razli�itim nazivima, djelovala tijekom 75-godi�njeg emitiranja �ak u �etiri dr�ave: od 1926. do 1941. u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca koja je 1929. preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju, u ratnom razdoblju 1941.-1945. u Nezavisnoj Dr�avi Hrvatskoj, od 1945. u obnovljenoj Jugoslaviji sve do njezina raspada po�etkom devedesetih, a od tada u Republici Hrvatskoj.

Poslije 1945. Radio Zagreb, a zatim i tada�nja Televizija Zagreb bili su �lanovi EUR/EBU (Europske unije za radiodifuziju) kao dijelovi JRT-a (Jugoslavenske radiotelevizije), a nakon me�unarodnog priznanja Republike Hrvatske i prijma u Ujedinjene narode (UN), Hrvatska je radiotelevizija 1. sije�nja 1993. postala punopravnom �lanicom Europske unije za radiodifuziju.
Prvih 14 godina rada Radio stanica Zagreb bila je u privatnom vlasni�tvu dioni�kog dru�tva Radio Zagreb, 1. svibnja 1940. je nacionalizirana, a poslije 1945. djeluje kao dr�avno poduze�e, dru�tveno poduze�e, javno poduze�e, da bi Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji iz 2001. godine bila progla�ena javnom ustanovom.

Prvo povijesno sjedi�te Radija Zagreb bilo je na Markovu trgu 9, drugo u Vla�koj ulici 116, �ubi�evoj 20, potom u Juri�i�evoj 4 s dijelovima na mnogim adresama u Zagrebu. Televizija Zagreb po�ela je raditi u Juri�i�evoj 4, zatim u �ubi�evoj 20 i obli�njem Radni�kom domu, dok je sjedi�te bilo u De�manovoj 10. Televizijski studiji bili su jedno vrijeme u adaptiranim prostorima Strojarsko-brodogra�evnog fakulteta. Iako gradnja Doma Radiotelevizije Zagreb na Prisavlju po�inje 1975. godine, tek 1988. po�inje stalna proizvodnja i emitiranje televizijskog programa s Prisavlja, premda su pojedini dijelovi ondje bili u funkciji ve� od 1983. Po�etkom 1995. u Dom Radiotelevizije na Prisavlju seli se i Radio i prvi put u povijesti ve�ina je djelatnosti Hrvatske radiotelevizije smje�tena na jednome mjestu.

Glazbeni programi tvore u prosjeku sedamdeset posto ukupnoga radijskog programa, pa su radiostanice diljem svijeta stvarale vlastite orkestre, pogotovo stoga �to je u po�ecima ve�ina programa i�la u �ivo. Poslije su radiostanice snimale za svoje potrebe takozvane meke plo�e, a prvi "�i�ani" magnetofon stigao je u Zagreb 1944. godine. Putem stvaranja vlastitih glazbenih sastava po�ao je i Radio Zagreb, iz �ije bogate povijesti treba svakako spomenuti Zagreba�ke soliste, Komorni i Simfonijski orkestar te Mje�oviti zbor, zatim Tambura�ki orkestar koji upravo ove godine obilje�ava i svoju obljetnicu - 60. godinu neprekidnog djelovanja. Ti dijelovi velike ku�e zna�ajno su pridonijeli afirmaciji na�eg Radija i Televizije te hrvatske glazbe u svijetu.

Na kraju prve godine emitiranja dioni�ko dru�tvo Radio Zagreb imalo je ne�to vi�e od �etiri tisu�e pretplatnika. �etvrt stolje�a kasnije, 1950., broj se pove�ala na sto tisu�a radijskih pretplatnika, iako je 1959. FNR Jugoslavija po broju stanovnika na jedan prijamnik zauzimala pretposljednje mjesto u Europi. �ezdesetih godina do�lo je do naglog porasta broja pretplatnika, 1961. uvedena je i televizijska pretplata, a 1990. broj radijskih i televizijskih pretplatnika pre�ao je magi�nu brojku od jedan milijun.
Na dan 30. obljetnice Radija Zagreb, 15. svibnja 1956. proradio je na Sljemenu televizijski oda�ilja�, ponovno prvi u ovom dijelu Europe. Zajedni�ka ustanova promijenila je naziv u Radioteleviziju Zagreb. Gotovo dvije godine Televizija Zagreb prikazivala je samostalan eksperimentalni program, a krajem 1958. kada su proradili studiji u Ljubljani i Beogradu, Radiotelevizija Zagreb uklju�ila se u zajedni�ki program Jugoslavenske radiotelevizije u �ijem je sklopu djelovala tridesetak godina. Sabor Republike Hrvatske donio je 30. lipnja 1990. godine zakon o samostalnom djelovanju i promjeni imena u Hrvatsku radioteleviziju.
Prva reporta�na kola koja su omogu�avala ostvarivanje temeljne zna�ajke televizijskog programa - �ivi prijenos - Televizija Zagreb nabavila je 1957. godine, a od 1963. u pogonu su prvi magnetoskopi. Prva pokusna emisija u boji, u suradnji s talijanskom dr�avnom televizijom RAI, prikazana je 1966. godine. Pokusno emitiranje drugog programa TV Zagreb po�elo je 1972. godine, a od 1988. emitira se i tre�i televizijski program. Prvi regionalni i lokalni centri i dopisni�tva po�inju se osnivati �ezdesetih godina u Rijeci, Osijeku i Splitu. Tada�nja Radiotelevizija Zagreb bila je jedna od tehni�ki najbolje opremljenih �lanica unutar JRT-a i jedna od najja�ih po programskom potencijalu, nositelj mnogih va�nih programskih i tehni�kih projekata. Godine 1987. ostvareni su veliki prijenosi Univerzijade, a tehni�ko sredi�te bilo je u Domu na Prisavlju. U svibnju 1990. prigodom odr�avanja eurovizijskog natjecanja za "Pjesmu Europe" u Zagrebu pu�tena je u rad oda�ilja�ko-prijamna satelitska stanica. Razvoj digitalne tehnologije 1997. godine omogu�ava prelazak na emitiranje svih programa Radija i Televizije u digitalnom snopu za podru�je Europe putem satelita, nakon vi�egodi�njeg emitiranja prvoga televizijskog programa putem analognog satelita.

Po�etkom devedesetih, u Domovinskom ratu zaposjednut je ili uni�ten velik broj velikih i manjih oda�ilja�a Hrvatske radiotelevizije. Njihova obnova ili zamjena dovr�ena je krajem devedesetih.

Hrvatska radiotelevizija ostvaruje razgranatu programsku i tehni�ku suradnju u Europi i svijetu, a njezini djelatnici i suradnici dobili su presti�ne nagrade na najuglednijim svjetskim radijskim i televizijskim natjecanjima i festivalima. Hrvatska radiotelevizija suosniva� je zagreba�kog Muzi�kog bijenala, Hrvatskoga filmskog festivala u Puli, Nagrade hrvatskoga glumi�ta, glazbenih nagrada Porin i Radiopodij, pokrovitelj nagrade Orlando u Dubrovniku i mnogih drugih kulturnih manifestacija. Tako na najbolji na�in slijedi jo� od 1926. zapo�etu tradiciju poticanja i sudjelovanja u ukupnom umjetni�kom i kulturnom stvarala�tvu Hrvatske.

1924. - 1940.
"Halo, halo, ovdje Radio Zagreb" - prvi se put �ulo 15. svibnja prije 75 godina - sad ve� veoma daleke 1926. Hrvatskom himnom i najavama ravnatelja dr. Ive Sterna i spikerice Bo�ene Begovi� u 20.30 sati prvi se put u eteru na srednjem valu od 350 metara �ula Radio stanica Zagreb i od tada kontinuirano emitira program.

Sve je, me�utim, po�elo dvije godine ranije kad su se zagreba�ki ljubitelji radija udru�ili u Radio-klub Zagreb i za predsjednika izabrali astronoma i fizi�ara dr. Otona Ku�eru. Radio-klub imao je 136 �lanova: 124 Zagrep�ana i 12 iz drugih hrvatskih gradova. Radio-klub je izdavao i �asopis Radio-�port koji je imao va�nu ulogu u promicanju radiodifuzije. Na podru�ju tada�nje Zagreba�ke direkcije po�ta i telegrafa bilo je registrirano tek pedesetak radioprijamnika.

Uprava Radio-kluba Zagreb 14. lipnja 1924. �alje Vladi SHS u Beograd zamolbu da joj "dozvoli odmah postaviti broadcasting u Zagrebu" navode�i da su "nov�ana sredstva za podignu�e osigurana". No koncesija se dobiva tek 26. o�ujka 1926. i 1. svibnja 1926. odr�ava se utemeljiteljska skup�tina dioni�arskog dru�tva Radio Zagreb. Dva tjedna kasnije po�inje se s emitiranjem.
Nedugo nakon po�etka emitiranja po�inju prva izvanstudijska javljanja u �ivo, a slu�atelji su tako mogli �uti reporta�u sa sve�anosti otkrivanja spomenika J. J. Strossmayeru (7. studenoga 1926), opere "More" i "Rusalka" iz HNK (18. i 19. studenoga) ili misu iz crkve sv. Marka, �ime po�inje povijest radiodifuzije na ovim prostorima.

Ve� godine 1927. po�inje me�unarodna programska suradnja s drugim postajama, pa tako u no�i 19. na 20. velja�e Radio Zagreb prenosi program iz SAD-a. 7. travnja iste godine emitirana je prva hrvatska radiodrama "Vatra" Ive �trepela. Po�inju, tako�er, �ivi prijenosi nogometnih utakmica i drugih sportskih doga�aja.

Godine 1928. emitiran je prvi prijenos iz Vara�dina i na rasporedu je bila "Misa Poetica" B. �irole. Time se Radio Zagreb prvi put izravno oglasio izvan Zagreba, da bi odmah zatim slijedili prijenosi i iz drugih hrvatskih gradova i krajeva. Po�etkom lipnja na konferenciji u Lausannei Radio Zagreb postaje punopravni �lan UIR-a (Union Internationale de Radiodifusion).

Program je sve kvalitetniji, a godine 1934. oda�ilja� je s Gornjega grada premje�ten na obalu Save gdje je Radio Zagreb sagradio nove antenske stupove. U Nikoli�evoj (danas Teslina) broj 7 ure�en je veliki koncertni studio u kojem su po�ela prva snimanja na takozvanim mekim plo�ama.

1940. - 1955.
Godine 1941. odlukom Vlade NDH nacionalizirana je imovina dioni�arskog dru�tva Radio-Zagreb. U ratnim danima vlast je dobro uo�ila propagandnu mo� medija i godine 1942. oda�ilja� u Zagrebu poja�an je na 10 KW. Iste godine po�ele su s radom podru�ne postaje u Dubrovniku te postaje u Sarajevu i Banjaluci tada u sastavu Dr�avnog zavoda za krugovalnu slu�bu "Hrvatski krugoval" Nezavisne Dr�ave Hrvatske.

Godine 1943. godine s radom po�inje i podru�na postaja u Osijeku. "Hrvatski krugoval" dobiva nove prostore u �ubi�evoj 20.
Od 8. svibnja 1945. nakon ulaska partizana u Zagreb rad se nastavlja pod starim imenom Radio-Zagreb. Iste godine s radom po�inju i lokalna Radio stanica Zagreb II (22. srpnja) te Radio stanica Rijeka (16. rujna).

Veliki je pomak u kvaliteti prijma programa ostvaren 29. studenoga 1949. Tog je dana proradio srednjovalni 135 KW oda�ilja� Deanovac. Godine 1951. Radio Zagreb useljava u nove prostore i programski osmi�ljava mnoge nove emisije. Te prostore u Juri�i�evoj 4 (danas sjedi�te Hrvatske po�tanske banke) pamte mnogi djelatnici kao mjesto svog rada. Radio-Sljeme proradilo je 17. o�ujka 1953, a potkraj te godine (2. studenoga) po�elo je redovito emitiranje �kolskog radija. Godina 1954. pamtit �e se po tome �to je 5. sije�nja odr�an prvi koncert ansambla Radija Zagreb "Zagreba�ki solisti". Pod ravnanjem Antonija Janigra taj �e ansambl ubrzo ste�i velik me�unarodni ugled. Od tog ljeta (28. srpnja) u eteru je i studio Split.

1956. - 1971.
15. svibnja 1956. - na dan 30. obljetnice Radija Zagreb u Tomislavovom domu na Sljemenu proradio je prvi televizijski oda�ilja� u tada�njoj Jugoslaviji, ali i u ovom dijelu Europe. Po�etak je to medija koji �e uskoro promijeniti �ivljenje i navike svih nas. Izravnim prijenosom sve�anog otvorenja Zagreba�kog velesajma na ju�noj obali Save 7. rujna 1956. po�elo je emitiranje TV Zagreb. Redovito emitiranje eksperimentalnog programa Zagreba�ke televizije iz Juri�i�eve 4 po�elo je 19. studenoga iste godine.
Ve� 12. svibnja idu�e godine emitiran je prvi izravni televizijski prijenos nogometne utakmice sa stadiona u Maksimiru, nakon kojeg su slijedili prijenosi i drugih sportskih doga�aja. Ve� 14. srpnja izravno se prenosi me�unarodno sportsko natjecanje "Gymnaestrada" �ime su s radom po�ela i prva reporta�na kola.

Ni Radio ne miruje. Razvitak tehnologije i ljudski entuzijazam omogu�uju jo� bolji prijam radija na UKV-FM podru�ju, �to od 11. lipnja 1957. omogu�uje oda�ilja� Sljeme.

Godina 1958. pamti se po preseljenju Televizije u prostore u �ubi�evoj. Potkraj studenoga te godine poslije pokretanja TV studija u Beogradu i Ljubljani i njihovim me�usobnim povezivanjem oda�ilja�ima stvorena je mogu�nost za zajedni�ko emitiranje programa Jugoslavenske radiotelevizije (JRT).

Redovito emitiranje programa �kolske televizije, dana�njeg Obrazovnog programa, po�inje 6. listopada 1960.
Onda�nja Savezna vlada na samome kraju 1960. godine donosi rje�enje o uvo�enju televizijske pretplate, i to od 1. sije�nja 1961. Na taj dan s redovitim emitiranjem po�inje i Radio stanica Pula.

Televizija je sve ja�a i utjecajnija tako da se 1962. u Radni�kom domu u �ubi�evoj oprema i po�inje s radom novi veliki studio. Te se godine 23. srpnja prvi put satelitom "Telstar" preuzima inozemni program.

Veliki tehnolo�ki zaokret doga�a se 1963. godine kad se 8. travnja prvi put emitira magnetoskopski snimljena emisija.

Godina 1964. iznimno je va�na za povijest Radija. Tada se on programski i organizacijski restrukturira i od tada djeluju posebna uredni�tva prvog, drugog i tre�eg programa.

Na Dan Radija i Televizije 15. svibnja 1966. novopostavljenim UHF oda�ilja�em od 10 KW na Sljemenu prvi se put emitira program u boji. Sniman je u Rimskom studiju talijanske Televizije RAI i preuziman izravnom vezom preko U�ke.

Televizija Zagreb po�inje emitirati vlastiti TV dnevnik 1. listopada 1968. nakon desetogodi�njeg stvaranja zajedni�kog TV dnevnika. POPUP SIZ SLIKA 007A
Godine koje slijede bit �e zapam�ene po kvalitetnom rastu i programskih i kadrovskih potencijala. Dotada je ve�ina zaposlenika do�la na Televiziju s Radija, a sada u oba medija dolaze visokoobrazovani novinari i in�enjeri izravno s fakulteta.

Godina 1971. bit �e upam�ena po smjeni cijele upravlja�ke strukture i dijela novinara i urednika Radija i Televizije nakon sloma "Hrvatskog prolje�a".

1972. - 1989.
Povremeno eksperimentalno emitiranje Drugog programa Televizije Zagreb po�elo je 27. kolovoza 1972. Tako�er se postupno eksperimentira s programom u boji, a tih se godina ozbiljno razmi�lja i o sjedinjavanju pogona na jednoj lokaciji jer su u to vrijeme redakcije i pogoni ra�trkani na vi�e od 20 mjesta po cijelome Zagrebu.

Gradnja Doma Radiotelevizije na Prisavlju po�inje polaganjem temeljnog kamena 2. travnja 1975.

Ve�i dio Televizije seli se privremeno u TV centar u Miramarskoj, takozvani SBF - zgradu Strojarsko-brodogra�evnog fakulteta. Postupno se prelazi na emitiranje programa u boji, a po�inje i redovito na dan emitiranje "Regionalnih kronika" i "Zagreba�ke panorame".

Na 50. obljetnicu svog postojanja 15. svibnja 1976. Radio Zagreb po�inje cjelodnevno emitiranje. 24 sata programa na dan bila su velik iskorak i u tehni�kom i u programskom smislu.
Iste godine po�inje raditi preure�eni regionalni TV centar Rijeka, potom 1977. Osijek, a od 1979. u novosagra�enoj zgradi radi TV centar Split.

Kraj 70-ih va�an je i zbog velikog zaokreta Televizije u tehni�ko-tehnolo�kom pristupu. Televizija uvodi sustav elektroni�kog prikupljanja vijesti, poznati ENG (Electronic News Gathering), a ve�ina snimatelja i monta�era s filma prelazi na elektroniku.
To je i razdoblje velikih projekata, a osobito ostaju u sje�anju pothvati djelatnika Radija i Televizije vezani uz Konferenciju nesvrstanih u Colombu (1976.) i Mediteranske igre u Splitu (1979.).

Brzi razvitak Radija i Televizije osamdesetih godina o�ituje se osobito u primanju i oda�iljanju programa. Izuzetno je va�na godina 1986. kad je u redoviti rad pu�ten, nakon dvogodi�njeg eksperimentalnog razdoblja, srednjovalni oda�ilja� snage 1200 KW u Zadru.

Opet se na Dan Radija i Televizije zbio va�an doga�aj. Bilo je to godine 1988. kad po�inje eksperimentalno emitiranje 3. programa Televizije Zagreb.

Ve� od 1983. postupno se dijelovi programa i tehnike sele u novi Dom na Prisavlju, a od 1988. godine se televizijski program potpuno proizvodi iz novih prostora. Dva su sportska doga�aja osamdesetih ostala upam�ena kao vrlo uspje�ni pothvat djelatnika Radija i Televizije Zagreb. To su Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. na kojima je Televizija Zagreb proizvela oko 50 posto svih televizijskih signala koji su gledani u vi�e od 100 zemalja svijeta, a kvalitetom prijenosa nadma�ila su sve dotada�nje prijenose Olimpijskih igara. Druga je manifestacija bila Univerzijada 1987. godine koja je ba� zahvaljuju�i Radiju i Televiziji nadma�ila svoje sportsko zna�enje.

1990. - 2001.
29. lipnja 1990. Sabor Republike Hrvatske izglasao je Zakon kojim je Radiotelevizija Zagreb preimenovana u Hrvatsku radioteleviziju.

Te je godine 30. travnja uveden teletekst kao stalni televizijski servis, a 4. svibnja 1990. prigodom odr�avanja eurovizijskog natjecanja za "Pjesmu Europe" u Zagrebu pu�tena je u rad oda�ilja�ko-prijamna satelitska stanica na Prisavlju. Uz veliki organizacijski pothvat i uspje�nu realizaciju Eurosonga u Zagrebu, te godine HRT postavlja nove standarde sportskih prijenosa pra�enjem Prvenstva Europe u atletici odr�anog u Splitu.

Godine koje su slijedile te�ko su, ali i slavno razdoblje Radija i televizije. Tijekom Domovinskog rata od srpnja 1991. do velja�e 1992. zaposjednuto je ili uni�teno 80 posto oda�ilja�kih objekata HRT-a. 15 velikih oda�ilja�a i tridesetak pretvara�a je izvan upotrebe, a 16. rujna i 4. listopada raketiran je i sredi�nji oda�ilja� Sljeme. Sve to vrijeme oda�iljanje programa je bilo samo jedanput nakratko prekinuto na samo 15 minuta nakon bombardiranja oda�ilja�a Sljeme 4. listopada. Mnoge su no�i djelatnici proveli de�uraju�i u skloni�tu Doma, odlaze�i bez pogovora na radno mjesto, izla�u�i se opasnosti mogu�eg napada na jedan u o�ima agresora od najva�nijih strate�kih ciljeva. Jo� su hrabrije bile televizijske i radijske ekipe koje su se javljale s boji�nice, a koliko je poznato nitko nije odbio izvr�iti povjerenu mu zada�u, �tovi�e mnogi su se i sami nudili ne pitaju�i za eventualne opasnosti.

Sini�a Glava�evi�, Branimir Polovina, �eljko Ru�i�i�, Gordan Lederer, �uro Podboj, �arko Kai� i Nikola Stojanac - kolege su �iji je �ivot uzeo ratni vihor tih sudbonosnih dana.

Ve�ina dostupnih objekata popravljena je tijekom 1992, a dotada je program emitiran smanjenom snagom ili s pri�uvnih lokacija. Hrvatska radiotelevizija je te godine i slu�beno istupila iz JRT-a.

HRT po�inje analogno emitiranje preko satelita Eutelsat 1 29. kolovoza 1991. uz usluge Austria Telecoma. Od 19. lipnja 1992. slu�bu preuzima vlastita satelitska stanica na Eutelsatu 2.

Godine 1993. Hrvatska radiotelevizija, kao jedna od sljednica JRT-a - jednog od osniva�a EBU-a, postaje punopravna �lanica Europske unije za radiodifuziju (EBU/UER).

Iako u eksperimentalnom radu ve� tijekom 1994. godine, novi servis HRT-a - web stranice HRT-a po�inju svoj �ivot kao potpuno novi medij akcijom "Oluja" u kolovozu 1995. od kada web stranice HRT-a postaju nezamjenjiv medij za informiranje svih zainteresiranih za pra�enje doga�aja u Hrvatskoj, a posebno onih hrvatskih gra�ana diljem svijeta koji jo� ne mogu redovito pratiti programe Hrvatskog Radija i televizije.

Prve "Vijesti" Hrvatskog Radija iz studija na Prisavlju emitirane su 24. listopada 1994. u 5.00 sati. Na novu lokaciju u Prisavlju Radio je potpuno pre�ao 1995. godine, a napu�tene su lokacije u Juri�i�evoj 4 i �ubi�evoj 20. Emitiranje svih triju programa Hrvatskog Radija i Radija Sljeme po�elo je na novoj lokaciji potpuno 15. velja�e 1995. godine, a od 1997. godine svi programi Radija prelaze na cjelodnevno emitiranje. Iste je godine Hrvatski Radio po�eo eksperimentalno emitiranje (24. rujna) svih triju programa u digitalnoj tehnologiji preko T-DAB oda�ilja�a od 800 W na objektu Sljeme.

HRT je 5. o�ujka 1997. u sklopu mirne reintegracije isto�ne Slavonije i Baranje preuzeo dotad okupirani oda�ilja� Belje, a 22. prosinca pu�ta se u rad i oda�ilja�ki sustav Borinci za sve programe Radija i Televizije, �ime je zaokru�ena obnova oda�ilja�a o�te�enih tijekom Domovinskog rata.

Zemaljska satelitska postaja koja omogu�uje digitalno emitiranje televizijskog i radijskog programa preko zakupljenih transpondera na satelitu Eutelsat Hot Bird 3 u pogonu je od 11. studenoga iste godine i od tada HRT sve svoje radijske i televizijske programe emitira za �ire podru�je Europe.

Novi servis Hrvatske Televizije - panoramske kamere turisti�kih mjesta na programu je od 10. travnja 1998. i osobito je pozdravljen od na�ih iseljenika. Od 25. kolovoza u pogonu je jo� jedna zemaljska digitalna satelitska stanica za razmjenu programa s Eurovizijom.

Prigodom televizijskog prijenosa drugog posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Hrvatskoj u pogon su stavljena i nova reporta�na kola RK 8. Oba posjeta Svetog Oca samo su jedno od iznimnih programskih i tehni�kih ostvarenja Hrvatske radiotelevizije potkraj devedesetih za koja smo priznanja dobili iz cijelog svijeta. Jo� se sje�amo vlakova do Splita i Vukovara, Vojnih igara u Zagrebu, posljednjeg ispra�aja prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tu�mana i drugih koji su zahtijevali izniman anga�man svih djelatnika HRT-a.