Svoboda | Graniru | BBC Russia | Golosameriki | Facebook

Prevencija bolesti ključna

21:46 15. 05. 2024. FoNet | Katarina Tomović

BEOGRAD - Dokle god se u Srbiji ne bude dovoljno govorilo o prevenciji, neće biti smanjen broj obolelih ne samo od raka jajnika, već i od mnogih drugih bolesti, rekla je danas FoNetu predstavnica Udruženja građana za borbu protiv raka jajnika i grlića materice Selena Ribić.

Kao pacijentkinja koja je uspešno izlečena od raka jajnika, Ribić je postala deo udruženja za pomoć drugim ženama suočenim sa tom bolešću.

Objasnila je da se kao onkološki pacijent susretala sa raznim pričama drugih onkoloških pacijenata, ali da joj se najviše ljudi javlja nakon medijskih gostovanja ili događaja koja organizuje Udruženje.

“Ljudi se interesuju, imaju mnogo pitanja i često brzo nakon razgovora sa mnom ili nekim drugim iz Udruženja odu kod lekara da provere svoje zdravlje”, naglasila je Ribić.

Prema njenim rečima, mediji igraju važnu ulogu u edukaciji ljudi kada je zdravlje u pitanju i mogu biti odličan saveznik u borbi za što veću svest o značaju prevencije.

“Iako nemamo neku statistiku o tome koliko ljudi ide na preventivne preglede, i sama vidim kada mi se ljudi javljaju da medijski nastupi imaju pozitivan uticaj”, rekla je Ribić, ocenivši da je važno kada se stvari pokrenu sa mrtve tačke.

Kako je naglasila, za rak jajnika ne postoji nikakav skrining i jedini lek je preventivni pregled.

To nije situacija samo sa rakom jajnika, tvrdi Ribić i dodaje da postoje mnoge bolesti koje ne mogu nikako drugačije da se otkriju, osim ako se ide redovno lekaru.

Govoreći o tome kako "medijska buka" o pojedinim zdravstvenim problemima može nekada imati i pomalo problematičan uticaj, Ribić naglašava da pozitivan uticaj prevladava.

“Dešava se da ljudi zbog velikog prisustva neke zdravstvene teme u javnosti podlegnu pritisku i odu u krajnost, tako da počnu preterano da brinu i u strahu počnu da kontrolišu sve živo”, rekla je ona.

Objasnila je da ljudi moraju da se bore sa sobom, da ne pokleknut i da ne odu u tu krajnost u kojoj konstantno kontrolišu svoje zdravlje.

To, kako kaže, nije dobro po mentalno zdravlje, tako da je važno održavati balans.

Kada je reč o besplatnim mamografima koji su periodično dostupni u Beogradu i većim gradovima Srbije, Ribić smatra da je to odličan način da se poboljša prevencija i da se približi ljudima.

Prema njenim rečima, mnoge žene zbog dugog čekanja ili finansijskih razloga odlažu odlazak na preventivni pregled i zato je besplatni mamograf odlična inicijativa.

“Ja sam jedna od onih koje su otišle na taj mamograf i mislim da to ne treba da bude samo povremena akcija, već treba da postoji određena stanica koja kosntatno stoji u gradu i dostupna je građanima”, rekla je Ribić.

Smatra da je potrebno izmestiti preventive preglede iz prostorija bolnice, jer takvi prostori zastrašuju ljude.

Problem sa prevencijom je u tome, naglašava Ribić, što kada se ode kod lekara, naročito opšte prakse, razgovor se svodi na jedan problem koji trenutno pacijent ima.

Prema njenim rečima, tu nema mnogo prostora za informativne razgovore sa lekarom koji bi pružili širi uvid i otvorili nova pitanja.

Ribić napominje da bi trebalo uvesti obavezne sistematske preglede, kao što je to slučaj u Beču.

Iako mnoge firme i u Srbiji imaju obavezne sistematske preglede u okviru zdravstvenog osiguranja koje obezbeđuju svojim zaposlenima, Ribić naglašava da se uglavnom radi o “malim paketima” koji ne uključuju sve preglede koje je potrebno obaviti.

Uz standardni paket pregleda, prema njenom mišljenju, svaka kompanija bi trebalo da obezbedi svojim zaposlenima i preglede i analize koje su u skladu sa prirodom posla koji obavljaju.

“Za ljude koji rade mnogo za računarom bilo bi odlično da imaju i pregled kičme, očiju i slično”, rekla je Ribić.

Na taj način zdravstvena zaštita bi bila potpunija i imali bismo šanse da lakše i brže otkrijemo brojne bolesti, ukazala je ona.

Stručnjak za imunizaciju Dragoslav Popović smatra da prevencija pomaže da ljudi imaju bolji kvalitet života i izbegnu bolesti koje nas sve koštaju na razne načine.

Problem je, kako kaže, što je zdravstveni sektor u Srbiji usmeren prvenstveno ka lečenju posledica, a ne uzroka.

Prema njegovim rečima, korona je pokazala kolika je cena bolesti i da je prevencija od izuzetnog značaja.

“U prvoj fazi smo bili prilično bespomoćni, jer smo imali slučajeve teških oboljenja ljudi koji su bili na respiratora i koji su u velikom broju umirali. Kasnije smo shvatili da oni koji su preboleli koronu vuku dugotrajne posledice”, rekao je Popović.

Ukazao je na to da je sve to vrlo jasno govori da je svima bolje i jeftinije kad bi prevencija bila efikasnija.

“Na taj način, ne samo da bismo smanjili oboljevanje, već bismo i rasteretili zdravstveni sistem, tako da bi oni kojima je zaista potrebna zdravstvena usluga zbog težih bolesti imali bolnički krevet ili zdravstvenog radnika na raspolaganju”, naglasio je Popović.

Osim toga, prevencija bi pomogla i da se rastereti zdravstveni sistemi u finansijskom smislu, ali bi i smanjila liste čekanja.

Popović naglašava da je većina bolesti izazvana životnim stilom i ljudskim faktorom, zbog čega treba razmisliti o korentim promenama u svakodnevnoj rutini.

Predsednik Udruženja pacijenata Savo Pilipović, koji boluje od melanoma, objasnio je da prevencija svih bolesti leži u tome da čovek živi u skladu sa sobom i svetom oko sebe.

“Kada je reč o melanoma, ima dve vrste prevencije - opštu prevenciju koja važi i za većinu drugih bolesti, a tiče se zdravih navika našeg života - šta jedemo, da li pušimo, kad spavamo i drugu vrstu prevencije koja se odnosi na konkretnu bolest, a to je u ovom slučaju zaštita od sunca kako bi se izbeglo oštećenja kože”, objasnio je Pilipović.

On je ocenio da država u ovom trenutku ne čini dovoljno u prevenciji melanoma.

Ono što je vrlo važno - a što bi država mogla da učini - jesze da zabrani korišćenje solarijuma, tvrdi Pilipović.

Dodaje da u ovom trenutku nema političke volje da se to uradi.

“Maloletnicima jeste zabranjeno da koriste solarijum, ali se ta zabrana uopšte ne poštuje i potreban je informisani pristanak za punoletne osobe, što se takođe uopšte ne poštuje”, naveo je Pilipović.

Udruženje obolelih od melanoma trenutno u okviru radne grupe radi sa Ministarstvom zdravlja i Udruženjem dermatovenerologa da se napravi ozbiljan inspekcijski nadzor u letnjem periodu.

“Time bismo videli tačno kako rade ti saloni, proverili bismo i lampe i da li se maloletnicima dozvoljava da koriste usluge solarijuma, da li se daje informisani pristanak i slično”, ukazao je Pilipović.

Industrija nije na strani pacijenata, smatra Pilipović i napominje da turistička privreda gleda svoj interes i utiče na sve načine na ljude da se tokom letovanja sunčaju i pune plaže.

“To je veliki problem na koje država ne može da utiče, a zabrana solarijuma je lakša stvar, to bi se lako moglo uvesti kao u Australiji i Brazilu, ali ne možemo zabraniti ljudima da idu na more i planinu i sunčaju se”, rekao je Pilipović.

Ipak, napominje da ono što može da se radi je da se organizuju edukacije.

Prema njegovim tvrdnjama, ljudi najbolje reaguju na zajednička upozorenja pacijenata i lekara, jer tada dobijaju potpunu sliku o tome šta može da im se dogodi i koje pretnje postoje.

On je pozvao građane da redovno kontrolišu svoje zdravlje, ne samo kada je melanom u pitanju, jer smatra da je prevencija ključna u borbi protiv različitih bolesti. (kraj) vip/kt

Share: