Uhapšen je 30. oktobra 2023. na beogradskom aerodromu po zahtjevu Bjelorusije koja ga tereti za navodnu utaju poreza i od tada je u pritvoru u Beogradu.
Viši sud u Beogradu odlučio je u decembru da su ispunjeni uslovi za njegovo izučenje.
Advokati Andreja Gnjota su podnijeli žalbu, a odluka Apelacionog suda očekuje se u narednih mjesec dana.
"Prijeti mi progon i mučenje"
Gnjot, koji nije znao da je za njim izdata potjernica, u Srbiju je došao zbog posla.
Živi na Tajlandu gdje je pobjegao zbog kritike bjeloruskog režima i učešća u protestima nakon spornih predsjedničkih izbora 2020, na kojima je autoritarni lider Aleksadar Lukašenko proglasio pobjedu.
Na ročištu povodom žalbe na odluku o ekstradiciji, Gnjot je 19. februara u Beogradu negirao optužbe iz Minska i naveo da ga Lukašenkov režim progoni zbog političkog delovanja.
"Prije tri dana je u zatvoru je umro (ruski opozicioni lider Aleksej) Navalni. On se isto kao i ja borio protiv užasnog režima u njegovoj zemlji i ne bih da dijelim njegovu sudbinu. Kao i njega, i mene režim krivi za privredne prestupe. Prijeti progon i mučenje", rekao je Gnjot u sudnici.
Jedan je od osnivača opozicionog pokreta "Slobodno udruženje sportista (SOS BY)" koje je osnovano u avgustu 2020, nakon osporavanih predsjedničkih izbora.
U otvorenom pismu, iza kojeg je stalo više stotina sportista i članova sportske zajednice, udruženje je tražilo poništavanje izbora, Lukašenkovu ostavku i slobodu za sve koji su uhapšeni tokom masovnih demonstracija.
"Samo smo tražili od vlasti da se pridržavaju zakona", rekao je Gnjot pred sudom u Beogradu.
U Bjelorusiji više od 1.500 političkih zatvorenika
U bjeloruskim zatvorima nalazi se više od 1.500 političkih zatvorenika, među kojima su novinari, aktivisti za ljudska prava i političari.
Nekoliko istaknutih bjeloruskih sportista osuđeno je na zatvorske kazne od 10 do 15 dana zbog otvorene podrške protestima.
Među osuđenima je bila i jedna od liderki "Slobodnog udruženja sportista", poznata košarkašica Alena Leučanka.
Udruženje je dovelo do taga da se Bjelorusiji onemogući da bude domaćin Svjetskog prvenstva u hokeju na ledu, a Međunarodni olimpijski komitet suspendovao je finansiranje bjeloruskog Nacionalnog Olimpijskog komiteta, na čijem je čelu bio Lukašenko.
"Uspjeli smo ono što ni političari nisu, oduzeli smo diktatoru jednu fotelju", rekao je Gnjot.
Bjeloruska obavještajna služba je 2022. udruženje označila kao "esktremističko", optužbe koje državni organi i mediji koriste kao instrument političkog pritiska i progona neistomišljenika.
"Dva mjeseca poslije ovoga su podigli optužnicu i protiv mene. U zahtijevu za izručenjem nema nijednog dokaza. Ja sam profesionalni reditelj reklama, 21 godinu sam posvetio umjetničkom radu", rekao je Gnjot pred sudom u Beogradu.
Gnjot je sarađivao i sa redakcijom Current Time, projektom Radija Slobodna Evropa i Glasa Amerike na ruskom jeziku.
Pred sudom se žalio i na uslove u pritvoru u Beogradu, navodeći da medicinska služba ignoriše njegove zahtjeve i da mu je više puta prekidana terapija.
"Ništa loše nisam uradio. Diktatura u Bjelorusiji je do laktova u krvi, a moj život je u vašim rukama", rekao je Gnjot na kraju obraćanja sudu.
Advokati tvrde da u Srbiji nisu poštovane procedure
Tužilaštvo je na ročištu tražilo da sud odbije Gnjotovu žalbu i prihvati odluku Višeg suda koji u decembru konstatovao da je ispunjena "zakonska pretpostavka za izučenje".
"Propisana kazna od najmanje jedne godine ispunjava uslove ugovora između Srbije i Bjelorusije o izručenju i Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći", navodi se u odluci.
Dodaje se i da Gnjota u Bjelorusiji terete za djelo iz privrednog kriminala, te da to "nema veze sa političkim angažmanom".
Advokat Andreja Gnjota, Filip Sofijanić, rekao je novinarima da se nada da će Apelacioni sud ukinuti rješenje o ekstradiciji.
"Naš zahtev se temelji na tome da Viši sud u Beogradu nije saslušao Gnjota kada je to trebalo da uradi, kada je stigao zahtev za izručenje. Smatramo da postoje dokazi da on tamo neće imati human tretman i da naš sud treba da donese drugačiju odluku", rekao je advokat.
On je naveo i da se Gnjotu u Bjelorusiji na teret stavlja utaja poreza od 2012. do 2018. godine, po zakonu koji je stupio na snagu tek 1. januara 2019, te da po tom osnovu ne može da bude gonjen.
Ukoliko sud odluči da Srbija ne treba da izruči Gnjota Bjelorusiji, suđenje će biti ponovljeno.
Odbrana će tražiti i da mu se zatvor zamijeni kućnim pritvorom.
Kakav je odnos Srbije i Bjelorusije?
Lukašenko je jedan od rijetkih saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, a Bjelorusija je zbog svoje uloge u invaziji Rusije na Ukrajinu pod sankcijama Evropske unije (EU).
Srbija se selektivno priključivala sankcijama Bjelorusiji, dok istrajava na odbijanju da ih uvede Rusiji.
Lukašenko je na vlasti u Bjelorusiji od 1994. godine, a zapadne države, bjeloruska opozicija i nevladine organizacije optužuju ga za kršenje ljudskih prava i represiju nad političkim protivnicima.
Na predsjedničkim izborima u avgustu 2020. proglasio je pobjedu, koju ne priznaju opozicija i Zapad.
Od tada su na meti sankcija EU bjeloruske vlasti i istaknute ličnosti u sferi politike, ekonomije i pravosuđa kao "odgovor na neprihvatljivo nasilje bjeloruskih vlasti nad mirnim demonstrantima, zastrašivanje, proizvoljna hapšenja i pritvaranja, poslije izbora".
