Svoboda | Graniru | BBC Russia | Golosameriki | Facebook

Dostupni linkovi

Srpske veze sankcionisanog ruskog biznismena


Milijarder Genadij Timčenko (Gennady Timchenko, lijevo) i ruski predsjednik Vladimir Putin na hokejaškoj utakmici u Sočiju 2017.
Milijarder Genadij Timčenko (Gennady Timchenko, lijevo) i ruski predsjednik Vladimir Putin na hokejaškoj utakmici u Sočiju 2017.

"Prihvatio sam da budem počasni konzul Srbije jer imam lične simpatije prema vašem narodu."

Tim rečima je u intervjuu za beogradske „Večernje novosti“ 2016. godine jedan od deset najbogatijih ruskih biznismena Genadij Timčenko (Gennadiy Timchenko) objasnio zašto je prihvatio ponudu zvaničnog Beograda.

Šest godina kasnije Timčenko i kompanije povezane sa njim našli su se na crnoj listi SAD.

Timčenko važi za jednog od bliskih prijatelja ruskog predsednika Vladimira Putina.

Upravo zbog uskih veza sa Kremljom, njegovo ime se 24. marta našlo na proširenoj listi sankcija Sjedinjenih Država, u sklopu mera Zapada protiv Kremlja zbog ruske invazije na Ukrajinu.

"Ciljamo na sankcionisanje ruske elite, njihove i imovine članova porodice", saopštio je američki državni sekretar Antony Blinken, obrazlažući odluku o stavljanju Timčenka na crnu listu.

Timčenku, i drugima na listi sankcionisanih, zamrznuta je imovina u Sjedinjenim Američkim Državama, a američkim državljanima nije dozvoljeno poslovanje i transakcije sa njima.

Sankcionisane su kompanije povezane sa Timčenkom – "Volga Group" i "Transoil", jer se smatra da pružaju podršku Ruskoj Federaciji. Sam Timčenko nije javno komentarisao odluku administracije SAD.

Na 'crnoj listi' i 2014. godine

No, ovo nije prvi put da se ovaj ruski biznismen suočava sa sankcijama. Zbog sumnji u legalnost poslovanja njegove kompanije našao se na "crnoj listi" Sjedinjenih Država od 2014. godine, nakon što je Rusija anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim.

Timčenkovo bogatstvo, koje je magazin Forbs 2021. procenio na 22 milijarde dolara, uglavnom potiče od njegove kompanije za trgovinu robom Gunvor, osnovane kasnih 1990-ih.

Ova kompanija sa sedištem u Švajcarskoj je nekada bila najveći izvoznik ruske nafte. Timčenko je prodao svoj udeo švedskom partneru 2014. godine, dan pre nego što je pogođen američkim sankcijama.

U jednom od retkih intervjua za medije, Timčenko je za "Večernje novosti" oktobra 2016. prokomentarisao sankcije rekavši da Zapad slabo poznaje "karakter ruskog naroda" i ruskog predsednika.

"Putin je patriota, on je vratio Rusiji ugled na međunarodnoj areni", rekao je Timčenko, te dodao da će "pre ili kasnije na Zapadu morati da shvate i pomire se sa činjenicom da Rusiju nije moguće potpuno izolovati".

On je dodao i da najveći otpor sankcijama pružaju zapadni biznismeni koji investiraju u Rusiju.

"Amerikanci i njihovi saveznici su nam uveli sankcije verujući da će da naprave velike ekonomske probleme koji bi izazvali nemire u Rusiji. Sada mi imamo probleme, to je nesporno, ali štetu trpe i zapadne zemlje."

Počasni konzul

U trenutku kada je dao taj intervju, Genadij Timčenko je već bio imenovan za počasnog konzula Srbije u Sankt Peterburgu. Na otvaranju konzulata je, uz Timčenka, bio prisutan i tadašnji predsednik Srbije Tomislav Nikolić, koji je ruskom biznismenu uručio pismo o imenovanju, a usput je izneo hvalospev i ruskom predsedniku Vladimiru Putinu:

"Veliki vizionar koji svojim građanima obezbeđuje lepšu i mirniju budućnost, danas je oslonac za mnoge nedovoljno jake narode ugrožene silom, i najvažniji oslonac u borbi protiv velikog svetskog zla – terorizma", kazao je Nikolić, tada član vladajuće Srpske napredne stranke.

Veze s porodicom Đoković

Iako ga je Nikolić imenovao za konzula, Genadij Timčenko je rekao da je inicijativa za tu odluku potekla od porodice srpskog tenisera Novaka Đokovića, sa kojom, kako je ruski biznismen objasnio, ima jako dobre odnose.

"Sa poznatim ruskim teniserom Maratom Safinom sam jednom prilikom došao u Beograd na neki teniski turnir. Tada me je Safin upoznao sa mladim Novakom Đokovićem. Kasnije je naše poznanstvo preraslo u porodično prijateljstvo. Novak je bio kod mene u gostima u Francuskoj. (...) Koliko znam, Đokovići su predložili premijeru Vučiću da budem počasni konzul. Prilikom boravka premijera Vučića u Rusiji, upoznali su me sa njim i tada smo razgovarali i o predlogu da budem počasni konzul", rekao je Timčenko.

Kao prioritet u svojoj diplomatskoj misiji, Timčenko je naveo ekonomsku saradnju Srbije i Rusije.

"Kao poslovni čovek pokušaću da doprinesem u zajedničkim rusko-srpskim projektima, kao i u projektima u Srbiji", rekao je on.

Početkom juna 2021. godine, nakon sastanka sa predsednikom Privredne komore Srbije Markom Čadežom, Timčenkova kompanija “Volga Group” je saopštila da je spremna da podrži projekte srpskih preduzeća u Rusiji.

"Timčenko je izrazio ličnu spremnost da pomogne sve srpske projekte u Rusiji, ne samo sa pozicije suvlasnika jedne od najvećih ruskih poslovnih holdinga Volga Grupe, već i kao počasni konzul i prijatelj Srbije", izjavio je Čadež koji se sa ruskim biznismenom sastao u Sankt Peterburgu.

Čime se bave Timčenkove kompanije?

Genadij Timčenko osnovao je „Volga Group“ 2007. godine, tada pod imenom „Volga Resources“. Kompanija se bavi ulaganjem u finansijske usluge, industriju i građevinarstvo, te trgovinu i logistiku i energetiku.

Prema podacima sa sajta kompanije, "Volga Group" ima 23 posto udela u „Novateku“, drugom najvećem ruskom proizvođaču prirodnog gasa, i 60 posto udela u petrohemijskoj kompaniji "Kolmar".

Najnovije sankcije SAD pogodile su i Timčenkovu kompaniju "Transoil". Ova kompanija, osnovana 2003. godine, je jedan od najvećih železničkih transportera nafte i naftnih derivata u Rusiji.

Kompanije ne posluju direktno u Srbiji.

U zvaničnoj biografiji, objavljenoj na sajtu "Volga Group" navodi se da je Genadij Timčenko rođen 1952. u Gumriju, nekadašnjem Sovjetskom Savezu a danas drugom najvećem gradu u Jermeniji. Magistrirao je na Lenjingradskom mašinskom institut 1976. godine, a karijeru je započeo u fabrici "Ižorski" u Lenjingradskoj oblasti.

Tokom 1980-ih i ranih 1990-ih, radio je u privatnom i javnom sektoru, između ostalog i kao viši inženjer u Lenjingradskom odeljenju Ministarstva spoljne trgovine i kao zamenik generalnog direktora firme u državnom vlasništvu "Kirishineftehimekpor".

Tokom devedesetih je radio kao zamenik generalnog direktora trgovačke kompanije "Urals Finland Oy", a 1997. osniva kompaniju "Gunvor" koju je vodio sve dok ga SAD nisu stavile na "crnu listu" 2014. godine.

Poslovi Timčenkove ćerke

Najstarija od njegovo troje dece, Natalija, u javnosti je poznata kao diplomac Univerziteta Oksford, gde je navodno studirala englesku književnost. Timčenko je 2014. rekla državnoj novinskoj agenciji TASS da se vratila u Rusiju nekoliko godina ranije "kako bi se ovde ostvarila".

Prema dokumentima u koje je ruski servis Radija Slobodna Evropa imao uvid, Natalija je takođe bila klijent medicinske klinike u Sankt Peterburgu poznate kao Sogaz, koja je poznata po opsluživanju moćnih i bogatih u gradu i koja je povezana sa najstarijom Putinovom ćerkom. Klinika je poznata i po lečenju Rusa koji su služili u inostranstvu kao privatni plaćenici kompanije Vagner.

Natalia se registrovala na klinici pod, kako se činilo, njenim bivšim udatim prezimenom, Brauning (Browning).

Prema ruskoj korporativnoj evidenciji, Natalija Timčenko je 2014. godine bila jedini osnivač kompanije pod nazivom "Akantus Atelier", koja je specijalizovana za proizvodnju verskog nameštaja i ikonostasa – zida ikona i verskih slika u pravoslavnim crkvama koji razdvajaju oltar od crkve.

Na listi 10 najbogatijih ruskih biznismena, koju je američki poslovni magazin "Forbs" objavio u aprilu 2021. godine, Timčenko se našao na šestom mestu.

Osim po svom bogatstvu, poznat je i po svom afinitetu prema hokeju na ledu. Bio je na čelu ruske Kontinentalne hokejaške lige i redovni član Putinove "noćne hokejaške lige" – u okviru koje se organizuju utakmice između članova elite u kojima prvi čovek Rusije ima tendenciju da postigne najviše golova.

XS
SM
MD
LG