*Posljednje ažuriranje 31. marta
Milioni glasača u Turskoj u nedjelju, 31. marta, izašli su na birališta kako bi izabrali i gradonačelnike na lokalnim izborima koji će izmjeriti popularnost predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana dok njegova vladajuća stranka pokušava da vrati ključne gradove koje je izgubila prije pet godina.
Pobjeda Erdoganove stranke, Partija pravde i razvoja (AKP), mogla bi potaknuti turskog lidera da nastavi sa ustavnim promjenama koje bi mu mogle omogućiti da vlada nakon ograničenja trenutnog mandata.
U međuvremenu, zadržavanje ključnih gradskih opština pomoglo bi osnaživanju turske opozicije, koja je rascjepkana i demoralisana nakon poraza na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima.
→ Zašto
Bitka za Istanbul
Na posljednjim lokalnim izborima 2019., ujedinjena opozicija osvojila je opštine prijestonice Ankare i trgovačkog centra Istanbula, okončavši 25-godišnju vlast vladajuće stranke nad ovim gradovima.
Posebno je gubitak Istanbula zadao veliki udarac Erdoganu, koji je svoju političku karijeru započeo kao gradonačelnik metropole koja je 1994. godine imala skoro 16 miliona stanovnika.
Erdogan je odredio Murata Kuruma, 47-godišnjeg bivšeg ministra za urbanizaciju i životnu sredinu, da se takmiči protiv aktuelnog istanbulskog gradonačelnika Ekrema Imamoglua, popularnog političara lijevog centra Republikanske narodne stranke (CHP).
Za Imamoglua se navodi da je mogući protivkandidat Erdogana.
Ovog puta Imamoglu (52) izlazi na lokalne izbore bez podrške glavne prokurdske stranke u Turskoj ili nacionalističke stranke IYI koja će imati svoje kandidate.
I nova religiozno-konzervativna stranka, Partija ponovnog blagostanja (YRP), takođe ulazi u izborni ring. Budući da je privlačna konzervativnim i religioznim glasačima, razočaranim Erdoganovim upravljanjem privredom, ona bi mogla ukrasti neke glasove Erdoganovim kandidatima.
Ankete javnog mnijenja ukazuju na direktnu utrku između Imamoglua i Kuruma. Obojica su obećali infrastrukturne projekte kako bi se zgrade učinile otpornima na zemljotrese i rješavanje pitanja velike saobraćajne gužve u gradu na Bosforu.
Očekuje se da će opozicija zadržati svoju moć u Ankari, u kojoj je aktuelni gradonačelnik Mansur Yavas, za kojeg kažu da je budući predsjednički kandidat, i dalje popularan.
Erdogan nastoji da učvrsti vlast
Erdogan ne prepušta ništa slučaju.
Na vlasti kao premijer, a zatim i predsjednik više od 20 godina, on održava predizborne skupove širom Turske, vodeći kampanju u ime kandidata koji su u utrci za gradonačelnike.
Analitičari ocjenjuju da bi ponovno osvajanje Istanbula i Ankare, kao i postizanje snažnog izbornog rezultata, osnažilo Erdogana da uvede novi ustav koji bi mu omogućio da vlada nakon 2028. godine, kada završi svoj trenutni mandat.
Sadašnji ustav ograničava predsjednikovanje na dva mandata.
Sedamdesetogodišnji Erdogan se prošle godine utrkivao za treći mandat. Turska je zemlja 2018. prešla na novi predsjednički sistem vlasti, dok je njegov prvi mandat održan po prethodnom sistemu.
On i njegovi saveznici trenutno nemaju dovoljno mjesta u parlamentu za donošenje novog ustava, ali bi još jedna izborna pobjeda mogla da potakne neke konzervativne opozicione parlamentarce da promijene strane, ističu analitičari.
Erdogan je ranije ovog mjeseca rekao da će mu izbori u nedjelju biti posljednji prema ustavu.
Njegovi kritičari ove komentare vide kao predizborni trik za pridobijanje simpatija neodlučnih glasača koje brinu visoki troškovi života, ali i kao strategiju za podsticanje na ustavne promjene.
Opozicija se nada povratku na vlast
Opoziciona koalicija šest stranaka, predvođena CHP-om, raspala se nakon kraha na prošlogodišnjim izborima.
Pristalice koalicije ostale su demoralizovane pošto koalicija nije uspjela da svrgne Erdogana uprkos ekonomskim previranjima i posljedicama nakon razornog zemljotresa koji je pogodio jug zemlje.
Ukoliko bi CHP uspio da zadrži velike gradove koje je ova partija zauzela prije pet godina, to bi pomoglo njenoj revitalizaciji te joj omogućio da se predstavi kao alternativa Erdoganovom vladajućem AKP-u.
Pobjeda Erdoganove stranke u Ankari i Istanbulu bi mogla, sa druge strane, da okonča predsjedničke težnje Yavasa i Imamoglua.
CHP je krenuo u promjenu vodstva ubrzo nakon izbornog poraza, ali ostaje da se vidi hoće li novi predsjednik stranke, 49-godišnji farmaceut Ozgur Ozel, primamiti pristalice.
Nepravedna kampanja
Kao i na prethodnim izborima, Erdogan je koristio prednosti predsjedničke funkcije, koristeći u kampanji državne resurse.
Prema navodima grupa za nadzor nad medijima, oko 90 posto medija u Turskoj je u rukama vlade ili njenih pristalica, što osigurava predizborno promovisanje vladajuće stranke i njenih saveznika, dok opozicija nema tu priliku.
Radio-televizija Turske (TRT) posvetila je 32 sata programa vladajućoj stranci u prvih 40 dana kampanje u poređenju sa 25 minuta programa za protivkandidate, ističe opozicija.
Erdogan je tokom kampanje indirektno poručio glasačima da podrže kandidate koje podržava vladajuća stranka ukoliko žele da dobiju vladine usluge.
Minimalnu platu je povećao za 49 posto kako bi bar malo olakšao domaćinstvima, uprkos naporima njegove vlade da kontroliše visoku inflaciju.
Turski lider je na predizbornim skupovima nastavio i da promoviše uspjeh zemlje u odbrambenoj industriji.
Prototip turskog borbenog aviona KAAN izveo je prošlog mjeseca prvi let, događaj za koji kritičari kažu da je bio ciljano dogovoren pred izbore.
Glasovi Kurda
Procjenjuje se da kurdski birači čine oko deset posto biračkog tijela u Istanbulu i način na koji će oni dati svoj glas mogao bi biti odlučujući u utrci za gradonačelnika.
Turska prokurdska stranka, Partija narodne ravnopravnosti i demokratije (DEM), odlučila je da podrži Imamoglua na opštim izborima 2019. godine, pomažući mu u pobjedi.
Međutim, partija sada ima svoje kandidate koji bi mogli Imamogluu da preotmu glasove.
Ipak, prema ocjenama nekih posmatrača, partija je namjerno imenovala dva manje poznata kandidata kao podršku aktuelnom istanbulskom gradonačelniku.
Očekuje se pobjeda DEM-a u mnogim opštinama u jugoistočnim regionima Turske pretežno naseljenim Kurdima. Međutim, pitanje je da li će uspjeti da tu zadrži vlast.
Erdoganova vlada je prethodnih godina smijenila izabrane gradonačelnike zbog navodnih veza sa kurdskim militantima i zamijenila ih službenicima koje je imenovala država.
Erdogan je na skupu 15. marta u većinski kurdskom gradu Hakariju pozvao birače da ne glasaju za pojedince za koje je rekao da će sredstva opština dodijeliti "terorističkoj organizaciji", misleći na zabranjenu Radničku partiju Kurdistana (PKK).
Priredio: Zvjezdan Živković
Facebook Forum