STAVOVI VLADE SAD

24. mart je Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze. Obilježavanje je prilika da se skrene pažnja na jednu od najstarijih i najsmrtonosnijih bolesti na svijetu. Ovogodišnja tema je „Da! Možemo okončati TB!” To je ista tema kao i prošlogodišnja, da se naglasi poruka nade onima koji i dalje pate od ove bolesti.

Taj datum obilježava 1882. otkriće dr. Roberta Kocha o Mycobacterium tuberculosis, bakteriji koja uzrokuje bolest. Proboj dr. Kocha otvorio je put ka dijagnostici i liječenju tuberkuloze: prvi koraci na višedecenijskom putu koji je kulminirao otkrićem i konačnom masovnom proizvodnjom antibiotika.

Tuberkuloza, ili TB, muči ljude hiljadama godina. Vjeruje se da je bakterija koja ga uzrokuje evoluirala zajedno s ljudima i još uvijek se razvija.

Dobra vijest je da je od 2000. godine spašeno 75 miliona života zahvaljujući globalnim naporima da se okonča tuberkuloza. Loša vijest je da je tek 2022. godine 10,6 miliona ljudi oboljelo od te bolesti, a 1,3 miliona je umrlo od nje.

Većina smrtnih slučajeva od tuberkuloze događa se u zemljama u razvoju, gdje je bolest usko povezana sa siromaštvom. Kao prvo, siromašni ljudi češće žive u uslovima prenaseljenosti sa lošom ventilacijom i nedostatkom odgovarajuće higijene i ishrane. Ovo su savršeni uslovi za širenje ove zarazne bolesti. Drugo, siromašnima često nedostaje pristup dijagnozi i njezi, ili efikasan tretman možda nije dostupan ili pouzdan.

U vrijeme kada je dr. Koch otkrio bakteriju tuberkuloze, TB je bila jedna od najstrašnijih bolesti u svijetu, dostigla je nivoe epidemije u Evropi i Americi i uzrokovala svaki sedmi smrtni slučaj. Danas je to i dalje najsmrtonosnija zarazna bolest na svijetu. Uz liječenje, stopa oporavka iznosi oko 85 posto. Bez liječenja, TB ubija polovinu svojih žrtava.

Sjedinjene Države su lider u borbi protiv tuberkuloze. USAID je 2023. godine pokrenuo inicijativu Globalni akcelerator za okončanje TB Plus. Jedan od ambicioznih ciljeva programa je dostizanje i pružanje usluga prevencije i njege za 90 posto ljudi s TB. Ako zemlje koje su obećale finansiranje programa ispoštuju svoje obaveze, možda ćemo vidjeti kraj ove bolesti ubojice do 2030. godine.

Uz eskalaciju geopolitičkih tenzija, prema Ujedinjenim narodima, rizik od nuklearnog rata je na najvišoj tački u proteklim decenijama. Danas su novi ratovi podstakli osjećaj nelagode, a nuklearno oružje se vratilo u svijest javnosti.

Sjedinjene Države su posvećene jačanju i održavanju režima nuklearnog neširenja i razoružanja, s Sporazumom o neširenju u središtu, rekla je stalna predstavnica SAD-a u UN-u Linda Thomas-Greenfield.

„A ipak, globalni okvir koji je godinama ograničavao nuklearno naoružanje je pod sve većim pritiskom”, rekla je ona. „Iran je nastavio širiti segmente svog nuklearnog programa bez ikakvog kredibilnog civilnog opravdanja i više od pet godina nije uspio sarađivati s IAEA-om.”

„Od početka svoje invazije na Ukrajinu u punom obimu, Rusija se neodgovorno pozivala na opasnu nuklearnu retoriku i odustala od nekoliko svojih obaveza kontrole naoružanja”, rekala je Thomas-Greenfield.

„Sve vrijeme, Kina je brzo i neprozirno gradila i diverzificirala svoje zalihe nuklearnog oružja. A Rusija i Kina nisu bile voljne da se uključe u suštinske rasprave o kontroli naoružanja ili smanjenju rizika.”

„Štaviše, obje zemlje su branile, pa čak i omogućile opasne proliferatore”, rekla je.

A tu je i DPRK, ili Sjeverna Koreja, „koja nastavlja svoj nezakonit razvoj oružja za masovno uništenje i balističkih projektila”, rekla je ambasadorica Thomas-Greenfield.

Ali „ne samoda ovi pojedinačni akteri opterećuju globalni režim neširenja”.

„Danas se naš postojeći režim suočava s novim izazovima koji se razvijaju: poput umjetne inteligencije, koja može biti hakovana ili neispravna, biti pogrešno protumačena ili davati dezinformacije.”

„Možemo sagledati izazove koje postavljaju ove nove tehnologije, i što je još važnije, posvetiti se njihovom rješavanju”, rekla je ambasadorica Thomas-Greenfield.

„A tu je i pitanje svemira i ugovora koji to reguliše.”

„Zajedno s Japanom, Sjedinjene Države su iznijele rezoluciju Vijeća sigurnosti, potvrđujući temeljne obaveze koje strane imaju prema ovom Ugovoru, i dalje pozivajući države članice da ne razvijaju nikakvo nuklearno oružje ili druge vrste oružja za masovno uništenje koje su posebno dizajnirane za postavljanje u orbitu oko Zemlje”, rekla je.

„Sjedinjene Države su već počele razmatrati pristupe kako bi se osiguralo da zemlje ne mogu neotkriveno rasporediti nuklearno oružje u orbiti, a mi namjeravamo surađivati s drugim državama potpisnicama kako se naše ideje razvijaju”, rekla je ambasadorica Thomas-Greenfield. „Da budem jasna: svako postavljanje nuklearnog oružja u orbitu oko Zemlje bilo bi bez presedana, opasno i neprihvatljivo.”