STAVOVI VLADE SAD

Umjetna inteligencija ili AI je “jedna od najtransformativnijih snaga koja oblikuje našu budućnost, naš svijet, naše demokratije”, rekao je državni sekretar Antony Blinken na Ministarskoj konferenciji Trećeg samita za demokratiju u Južnoj Koreji.

„Imamo dubok ulog da osiguramo da demokratije mogu da predvode svijet u inovacijama vještačke inteligencije – kako bismo zauzvrat mogli da predvodimo svijet u postavljanju normi, standarda, pravila po kojima se veštačka inteligencija koristi“, rekao je. „To je najefikasniji način i neophodan način da osiguramo da žanjemo izvanredne mogućnosti tehnologije, ali i da štitimo ljude od štete.”

„Znamo da AI ima ogromnu moć da pokrene razvoj koji direktno poboljšava živote ljudi. ... Ali AI je takođe kritična arena u kojoj se demokratija dovodi u pitanje,” upozorio je sekretar Blinken.

“Dakle, dok mi pokušavamo da iskoristimo moć AI i drugih digitalnih tehnologija za dobro, neke vlade zloupotrebljavaju te iste tehnologije da bi učinile upravo suprotno. Koriste AI alate, kao što su prepoznavanje lica i botovi, kako bi nadzirali vlastite građane. Uznemiravati novinare, branitelje ljudskih prava i političke disidente. Šire pogrešne i dezinformacije koje potkopavaju slobodne i poštene izbore ili postavljaju jedan segment našeg društva protiv drugog.”

„Sjedinjene Države su odlučne da oblikuju uslove naše tehnološke budućnosti na način koji je inkluzivan, poštujući prava, koji održava demokratske vrijednosti i demokratske institucije“, izjavio je sekretar Blinken.

„Napravili smo istorijska ulaganja u naše tehnološke sposobnosti i mogućnosti naših demokratskih partnera. U isto vrijeme, uparujemo te investicije s naporima da predvodimo upravljanje umjetnom inteligencijom. To uključuje izvršnu naredbu koja jača sigurnost i sigurnost AI, zaštitu privatnosti, jednakost i građanska prava, uz promicanje inovacija.”

“Ako možemo iskoristiti sav izvanredni potencijal,” rekao je sekretar Blinken, “svo izvanredno dobro u umjetnoj inteligenciji, uz ublažavanje negativnih strana, unaprijedit ćemo napredak za ljude u svim našim zemljama i širom svijeta.”

24. mart je Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze. Obilježavanje je prilika da se skrene pažnja na jednu od najstarijih i najsmrtonosnijih bolesti na svijetu. Ovogodišnja tema je „Da! Možemo okončati TB!” To je ista tema kao i prošlogodišnja, da se naglasi poruka nade onima koji i dalje pate od ove bolesti.

Taj datum obilježava 1882. otkriće dr. Roberta Kocha o Mycobacterium tuberculosis, bakteriji koja uzrokuje bolest. Proboj dr. Kocha otvorio je put ka dijagnostici i liječenju tuberkuloze: prvi koraci na višedecenijskom putu koji je kulminirao otkrićem i konačnom masovnom proizvodnjom antibiotika.

Tuberkuloza, ili TB, muči ljude hiljadama godina. Vjeruje se da je bakterija koja ga uzrokuje evoluirala zajedno s ljudima i još uvijek se razvija.

Dobra vijest je da je od 2000. godine spašeno 75 miliona života zahvaljujući globalnim naporima da se okonča tuberkuloza. Loša vijest je da je tek 2022. godine 10,6 miliona ljudi oboljelo od te bolesti, a 1,3 miliona je umrlo od nje.

Većina smrtnih slučajeva od tuberkuloze događa se u zemljama u razvoju, gdje je bolest usko povezana sa siromaštvom. Kao prvo, siromašni ljudi češće žive u uslovima prenaseljenosti sa lošom ventilacijom i nedostatkom odgovarajuće higijene i ishrane. Ovo su savršeni uslovi za širenje ove zarazne bolesti. Drugo, siromašnima često nedostaje pristup dijagnozi i njezi, ili efikasan tretman možda nije dostupan ili pouzdan.

U vrijeme kada je dr. Koch otkrio bakteriju tuberkuloze, TB je bila jedna od najstrašnijih bolesti u svijetu, dostigla je nivoe epidemije u Evropi i Americi i uzrokovala svaki sedmi smrtni slučaj. Danas je to i dalje najsmrtonosnija zarazna bolest na svijetu. Uz liječenje, stopa oporavka iznosi oko 85 posto. Bez liječenja, TB ubija polovinu svojih žrtava.

Sjedinjene Države su lider u borbi protiv tuberkuloze. USAID je 2023. godine pokrenuo inicijativu Globalni akcelerator za okončanje TB Plus. Jedan od ambicioznih ciljeva programa je dostizanje i pružanje usluga prevencije i njege za 90 posto ljudi s TB. Ako zemlje koje su obećale finansiranje programa ispoštuju svoje obaveze, možda ćemo vidjeti kraj ove bolesti ubojice do 2030. godine.